Odlukom Ministarstva zaštite okoliša i prirode Javna ustanova NP Krka dobila je novog ravnatelja, Krešimira Šakića, SDP-ovca koji je na ovo mjesto stigao iz Studentskog centra kojem je bio na čelu. O njegovim planovima i projektima koje će pokrenuti u toj ustanovi popričali smo s njim nedugo nakon imenovanja.
Je li vas iznenadilo imenovanje za ravnatelja NP Krka?
Nije, naravno. Bilo bi neobično da me iznenadi imenovanje na mjesto za koje se natječem. S Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te ministrom Zmajlovićem sam odlično surađivao na projektu sanacije opasnog otpada u TEF-u koji smo u vrlo kratkom vremenu priveli kraju, pa je možda i ta uspješna suradnja doprinijela mom odabiru.
O OSOBI GOVORE REZULTATI
Kako ocjenjujete rad vašeg prethodnika u Javnoj ustanovi NP Krka, Tončija Restovića?
O svima nama puno više govore rezultati našeg rada nego riječi. Tako je i s gospodinom Restovićem. Da je to zaista tako jasno je i iz činjenice da je moj prethodnik, zbog prepoznate kvalitete svoga rada u Parku, imenovan pomoćnikom ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Zadovoljstvo mi je što ćemo na taj način nastaviti surađivati. Gospodin Restović je aktivno radio na interakciji Nacionalnog parka i lokalne zajednice, što je živi projekt snažnog pulsa i svakako će biti pozitivni impuls u mom nastojanju da takve projekte nastavljam. Istaknuo bih i otvaranje Oziđane pećine kao dio nacionalnog Projekta integracije u EU Natura 2000, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, pokretanje projekta uređenja Eko kampusa Puljane, ali i uspostavljanje novog vizualnog i digitalnog identiteta, koji je tridesetogodišnji Nacionalni park Krka lansirao u informatički svijet 21. stoljeća.
Koji su projektima na kojima ćete prvo inzistirati u svom ravnateljskom mandatu i zašto?
Za potrebe javnog natječaja izradio sam plan i viziju razvoja Nacionalnog parka Krka i zapravo se iznimno veselim što sam dobio priliku, zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost voditi Park. Nacionalni park ima desetogodišnji Plan upravljanja kao strateški dokument, ali i brojne vrijedne projekte koje je započeo moj prethodnik i koje ću s veseljem završiti. Izdvojio bih uređenje Eko kampusa Puljane, realizacija kojeg je upravo u tijeku. Rekonstrukcija i prenamjena bivših vojnih objekata u posjetiteljsku infrastrukturu edukativnog karaktera, poput volonterskog centra s laboratorijem i laboratorija prirode za djecu projekt je koji će doprinijeti valorizaciji gornjeg toka rijeke Krke i jačanju lokalnog gospodarstva, pa je tako i na listi mojih prioriteta.
Prema vašem mišljenju, koji segment NP Krka treba dodatno urediti i zašto?
Valorizacija gornjeg toka rijeke Krke svakako je na prvom mjestu. Ne samo zbog disperzije posjetitelja sa Skradinskog buka, kao najposjećenijeg lokaliteta, već i zbog otkrivanja istinske divlje ljepote tih obala rijeke. S tog gledišta, otvaraju se brojne mogućnosti ulaganja u uređenje novih pješačkih i biciklističkih staza u cilju unaprjeđenja aktivnog turizma. Također, rijeka Krka oduvijek je bila katalizator razvoja ovog kraja, ali i važno strateško područje, o čemu nam svjedoče brojne srednjovjekovne utvrde na njenim padinama i ostaci rimskog vojnog logora Burnum kao neki od najvrjednijih spomenika kulturnopovijesne baštine u Europi te ih kao takve ih treba promatrati i vrednovati. Aktivna zaštita prirode, monitorinzi raznolikog biljnog i životinjskog svijeta, uključivanje mladih znanstvenika u istraživanja dio su razvoja Parka kakvog ga vidim.
Park je ustanova s najvećim budžetom u županiji i pokretač je brojnih zbivanja te sufinancira rad udruga i klubova. Planirate li dodatno raditi na povećanju ovog segmenta?
Edukacija i suradnja s lokalnim stanovništvom, uz zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te investicijska ulaganja, svakako je prioritet Javne ustanove. Nacionalni park Krka jest i mora biti pokretač razvoja sredine u kojoj egzistira. S obzirom na to da zahvaća prostor četiri grada i tri općine, oblici suradnje su široki i brojni. Pritom je edukacija na prvom mjestu, kako bi lokalno stanovništvo zaista upoznalo Nacionalni park te, razvijajući vlastitu djelatnost, aktivno sudjelovalo u samom razvoju Parka. To je oblik suradnje koji kontinuirano valja unaprjeđivati i upravo to namjeravam i činiti. S druge strane, zajednica provodi brojne vrijedne projekte koje Nacionalni park Krka prati i podržava, bilo financijski, bilo suradnjom. Bitan je doprinos zajedničkom boljitku. Mislim da to treba biti politika ove ustanove za mandata svakog ravnatelja.
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP
Park ove godine slavi 30 godina. Priprema li se još nešto osim programa koji je već odrađen povodom okrugle obljetnice?
Povodom 30 godina od osnivanja Nacionalnog parka Krka, od 28. rujna do 3. listopada 2015. u Solarisu će biti održan znanstveno-stručni skup o važnosti očuvanja prirodne i kulturne baštine te izazovima održivog razvoja Parka, kako bismo rezimirali dosadašnji razvoj i bili spremni za sve izazove upravljanja zaštićenim područjima koje donosi budućnost. Nadalje, u 2015. godini očekuje se i završetak krucijalno važnih projekata za Nacionalni park kao što je, primjerice, spomenuto uređenje Eko kampusa Puljane. Otvaranje novih sadržaja i valoriziranje pojedinih dijelova Parka svakako je najbolji način da se proslavi ovakva jedna obljetnica.
Nedavno se u medijima pisalo kako vam je ovo već treća direktorska fotelja u kontekstu činjenice da ste član SDP-a. Kako to komentirate?
To je više pitanje za one koji su donosili odluku o mom odabiru. Meni je uvijek jedino bilo važno posao koji radim obaviti najbolje što mogu, bilo u javnom, bilo u privatnom sektoru. Svaki predstavnik vlasnika ili osnivača bira kadrove s kojima smatra da će na najbolji način ostvariti svoje poslovne ciljeve. Mislim da je puno važnije vrednovati rezultate nečijeg rada, nego spekulirati o razlozima njegovog odabira.
Bili ste direktor TEF-a. Trenutna gradska vlast dogovorila je s Inom otplatu duga, dok vi to niste uspjeli u vrijeme kada je Kukuriku koalicija bila na čelu u državi koja je suvlasnik te naftne kompanije. Kako to komentirate?
Moj zadatak u TEF-u je bio dovršiti sanaciju. I to sam odradio. Ne vjerujem da su građani Šibenika zaboravili situaciju koja je u TEF-u bila prije pet godina: u središtu grada smo imali brda prerađene troske i opasni otpad s kojim se nije znalo što napraviti. To je bio temeljni problem grada s TEF-om kad sam ga preuzeo. I taj sam problem riješio.
Kad smo riješili taj problem, koji se do mog mandata u TEF-u potezao gotovo desetljeće, stvorili su se preduvjeti za ozbiljnorješavanja dužničko-vjerovničkih odnosa. Ranije to nije bilo moguće jer se nisu mogli znati konačni troškovi sanacije, pa samim tim ni zaduženje TEF-a. Nakon završetka ekološke sanacije napravio sam idući korak – pokrenuo postupak predstečajne nagodbe kao okvir rješavanja problema duga TEF-a. Dapače, usudio bih se kazati da sam inzistiranjem na njenom pokretanju, taj problem stavio u fokus interesa i novu gradsku vlast ‘prisilio’ da se s njim uhvati u koštac.
Mislim da na ostavštinu svog četverogodišnjeg rada u TEF-u mogu biti izuzetno ponosan. Iza mene je ostalo očišćenih 16.000 kubika opasnog otpada i 350.000 tona neopasnog, sve to uz naslijeđene partnere i ugovore koji su kočili dovršetak posla, nedovoljno precizno definirane zakonske propise i opozicijske političare koji su neodgovorno širili paniku i opstruirali projekte kojim se danas ‘ponose’. Tu je najočitiji primjer plaža Banj, ali i još puno toga napravljenog u SDP-ovom mandatu. Pored toga, financiranje funkcioniranja tvrtke je te četiri godine osigurano bez kune pomoći iz gradskog ili državnog proračuna, a stvoreni su i preduvjeti da na očišćenom prostoru Šibenik dobije prvu gradsku plažu.
INTERESI ŠIBENIKA I VLADE
S obzirom na to da ste sudjelovali u pregovorima oko TEF-ovog duga prema ministarstvima financija i gospodarstva, mislite li da će se taj dio duga lako riješiti?
Svaki dug je situacija za sebe i predmet pregovora s vjerovnicima. Iluzorno je očekivati da netko dugove oprosti tek tako, bez plana razvoja, ali povoljna je okolnost da bi Grad Šibenik i Vlada RH trebali imati slične strateške ciljeve s prostorom TEF-a.
Kakve dugoročne planove imate u NP Krka?
Kao što sam već spomenuo, Nacionalni park Krka u svom se razvoju vodi donesenim Planom upravljanja, što ću, uz razrađenu vlastitu viziju nastaviti slijediti. Zaštita prirode i održivi razvoj trebaju biti temeljne polazišne točke svakog dugoročnog plana upravljanja Parkom. Odgovoran i inovativan pristup prihvatu posjetitelja, infrastrukturna poboljšanja, edukacija i suradnja s lokalnim stanovništvom okosnica su svih mojih promišljanja o budućnosti Parka. Dugoročno, na prvom je mjestu uvijek boljitak Nacionalnog parka, zajednice u kojoj egzistira i svih subjekata u njoj. A to se ostvaruje, kao što to i obično biva u radu i životu, korak po korak, projekt po projekt.
