U Šibensko-kninskoj županiji, iz Zavoda za javno zdravstvo doznali smo da je u protekloj godini analizirano ukupno 380 uzoraka maslinovog ulja, od čega je 17,6 posto ocjenjeno neispravnima za jelo, no nije se radilo o analizama ulja koja možete nabaviti u klasičnim trgovinama.
– Uglavnom se radilo o OPG-ovima koji su kontrolirali kvalitetu ulja vlastite proizvodnje i natjecateljima za najbolja maslinova ulja. Prošle je godine zabilježen nešto veći udio neispravnih ulja zbog loše godine. Masline je poharala maslinova muha, godina je obilovala oborinama i vlagom, a sve to utječe na kvalitetu ploda, pa i samog ulja – kaže dr. Suzi Vatavuk, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.
A koliko je prošla godina bila loša za maslinare dovoljno govori podatak kojeg nam je otkrio Ante Duvnjak, vlasnik jedne od najsuvremenijih uljara i Centra maslinovog ulja Sveti Ivan iz Vodica.
– Prošla je godina bila 96 posto lošija od 2013. godine, to je konkretna brojka budući da baratam podacima i iz drugih uljara. Za usporedbu, 2014. godine obradili smo 73 tone, dok smo godinu prije obradili 1.800 tona. Mi preradom maslina prošle godine nismo uspjeli pokriti troškove proizvodnje, a situacija je bila ista na području cijele Šibensko-kninske županije. Ne samo da je plodova bilo manje, već su oni bili lošije kvalitete, bilo je dosta trulog ploda koji fermentira pa je i kvaliteta prošlogodišnjeg ulja bila slabija – kaže Duvnjak.
Kod malih proizvođača loša godina možda i jest utjecala na kvalitetu krajnjeg proizvoda, ali ulja koja se mogu naći u slobodnoj prodaji to opravdanje nemaju.
KAOS NA POLICAMA TRGOVINA
– Važno je naglasiti da situacija s proizvodima lošije kvalitete na policama dućana nije nastala samo zbog loše prethodne godine. Takvih je proizvoda bilo i ranije, i prethodnih se godina moglo naći ulja deklariranog kao ‘ekstra djevičansko’ po cijeni od 25 ili 30 kuna, što je nemoguće jer su troškovi proizvodnje takvog ulja veći od te cijene. Međutim, s obzirom na parametre prema kojima se određuje kvaliteta ulja, mene takva situacija ne čudi. Naime, ekstra djevičanskim uljem deklariraju se ulja koja u sebi ne sadrže više od 0,8 posto slobodnih masnih kiselina. Mi smo, recimo, znali proizvesti ulja koja u sebi sadrže 0,02 posto, dakle 40 puta manje od najviše određene dopuštene granice. Od 0,02 do 0,8 posto ostavljen je velik prostor. Odgovor na pitanje zašto je toliko širok raspon leži u politici i lobiranju maslinarskih sila poput Italije, Španjolske i Grčke koje imaju utjecaja na donošenje zakona i regulativa unutar Europske unije. Ovakva regulativa njima odgovara jer većina njih, zbog podneblja i sorti maslina koje uzgajaju uopće ne bi mogla proizvoditi ekstra djevičanska maslinova ulja. Ovako dobiju ulja s udjelom slobodnih masnih kiselina od 0,6 ili 0,7 posto i mogu to reklamirati kao ekstra djevičansko ulje – objašnjava Duvnjak razloge zbog kojih se na policama može naći ‘ekstra djevičansko’ ulje koje to u stvari nije.
Udio slobodnih masnih kiselina, međutim, nije jedini kriterij ocjene kvalitete ulja. Ulje deklarirano kao ekstra djevičansko ne smije imati mana, odnosno ne smije biti užeglo, upaljeno ili pljesnivo.
KAKO NAS VARAJU?
– Ako ulja s takvim manama imaju niski udio slobodnih masnih kiselina, rafiniranjem se mane mogu otkloniti, a udio masnih kiselina ostaje isti, pa neki proizvođači to koriste kako bi i takvo ulje deklarirali kao ‘ekstra djevičansko’. Iako bi morali označavati da je riječ o rafiniranom ulju, jako mali broj proizvođača to uistinu i čini – napominje Duvnjak.
Dodaje kako nije sklon ocjenjivanju takvih ulja nejestivima i štetnima za ljudsko zdravlje, barem kada se radi o uljima proizvedenima na području Dalmacije. Kaže kako i danas na otocima postoji praksa da ljudi masline ne beru u vrijeme berbe, dakle u studenom, nego čekaju siječanj kako bi samo pokupili plodove koji su pali sa stabla. Ulja koja dobivaju od takvih plodova imaju i do 5 ili 6 posto slobodnih masnih kiselina, što ih svrstava u kategoriji lampanta, kojem samo ime govori da je namijenjeno za rasvjetu.
– Njihovo korištenje za prehranu nije predviđeno pravilnikom i ne može u prodaju kao prehrambeno ulje, no ljudi ga koriste za osobnu upotrebu, a ja do sada nisam čuo da je netko umro od konzumiranja takvog ulja. Mislim da mediji malo prenapuhuju stvari, ali stoji da bi kupci morali točno znati kakvo ulje kupuju – zaključuje Duvnjak.
Što se tiče eventualnih prognoza za ovu godinu, ona se još uvijek ne mogu davati, jer smo kalendarski još u zimi i vegetacija nije počela bujati. Što se zdravlja biljke tiče, napominje Duvnjak, najavljeno je savjetovanje kojim bi stručne službe trebale pravovremeno upozoravati i educirati maslinare o pravilnoj zaštiti biljke, jer samo kontinuirana zaštita i edukacija mogu pomoći kako bi se mogućnost ponavljanja prošle godine smanjila.
OKVIR: Analiza namirnica na Zavodu
Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije obavlja i analize na zahtjev građana. Moguće je ispitati bilo koju namirnicu kojoj sumnjate na kvalitetu i sastav, a analiza se naplaćuje prema cjeniku Zavoda dostupnim na njihovim službenim internetskim stranicama, s kojih možete skinuti i Zahtjev za ispitivanje hrane. Konkretno, za analizu udjela slobodnih masnih kiselina u maslinovom ulju morat ćete izdvojiti 50 kuna.
