Iza nas je dan žena. O  ovoj temi neću pisati jer mislim da većina zna što obilježava, kako je nastao i smisao tog dana.

No, posvetit ću se pojmu feminizma koji izaziva različite reakcije i poimanja. Feminizam je naziv za skupinu vrlo različitih ideologija i političkih pokreta kojima je cilj bio poboljšanje položaja žene u društvu. Feminizam kao pokret nastao je u 19. stoljeću i to kao jedna od posljedica industrijske revolucije. Feministički pokret se u početku javljao u dva glavna oblika-kao pokret za ravnopravnost u plaćama i kao pokret za davanje pravo glasa ženama.

Ovo posljednje je u većini europskih zemalja postignuto nakon Prvog svjetskog rata, a u ostatku svijeta i kasnije. Dok ovo prvo, vjerovali ili ne, još uvijek nije postignuto.

VIŠE SLOJEVA FEMINIZMA

I danas u Hrvatskoj i većini Europskih zemalja muškarci i žene nemaju jednake plaće za iste poslove. Kako je politička i ekonomska ravnopravnost žena postignuta u institucionalnom smislu, tako je i feminizam postepeno napredovao, odnosno mijenjao se.

Kroz povijest i teoriju razvilo se više tipova feminizma i to liberalni, radikalni, socijalistički, individualistički i drugi.

Danas najveću pozornost i kritiku zauzima upravo radikalni feminizam.

Neću ih kritizirati niti objašnjavati njihova počela, ali sam osobnog mišljenja da su upravo tvorci i teoretičari radikalnog feminizma glavni krivci za negativni stav prema feminizmu.

Umjerena struja feminizma traži ono što je prirodno i  tako normalno.

NEGATIVNE KONOTACIJE

Jednaka prava za žene i muškarce zakonski su osigurana, no kolika je jednakost u praksi ovisi o sredini i inim drugim faktorima. Mi smo još uvijek društvo u kojem vladaju predrasude, pa ćemo se praviti da ne čujemo zapomaganje žene iz susjednog stana. Smatrat ćemo normalnim i nećemo prijaviti prijetnju ‘ubit ću te’ jer takvi su Dalmatinci, oni tako razgovaraju…

To su stavovi i razmišljanja na kojima bi trebalo funkcionirati kompletno društvo.

Kod nas se feminizam i prava žene detektiraju jedino kroz udrugu B.a.b.e, te se povlači negativna konotacija feminizma.

Iako sam uvjerena da većina ljudi podržava umjereni feminizam koji se zalaže za jednaka prava i obveze muškarca i žene, kod nas se feminizam percipira samo preko radikalnog feminizma i stvara se negativna konotacija istog.

 

About Mija Baljkas

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.