Ideja izgradnje zatvora na Podima stara je gotovo deset godina, kao i potreba za njim, s obzirom na položaj trenutnog zatvora u centru grada, te njegovog nedovoljnog kapaciteta. Međutim, od početka ovaj projekt prate odgode, promjene i sveopći kaos. Od prve najave promijenilo se nekoliko lokalnih i državnih vlasti, a mijenjali su se i koncepti – prvo je bilo zamišljeno da se gradi manja kaznionica kapaciteta do 300 zatvorenika, zatim se projekt proširio na gradnju mega zatvora za do 1.270 zatvorenika, pri čemu je bilo planirano puno poštivanje zakonskog standarda s četiri metra četvorna površine sobe i 10 metara kubičnih volumena sobe po zatvoreniku, a zaposleno je trebalo biti i oko 650 ljudi.
PROJEKT KOJI OD POČETKA PRATE PROMJENE PLANA
Zbog svega toga tadašnji ministar gospodarstva Radimir Čačić kaznionicu na Podima uvrstio je u plan spasa hrvatskog gospodarstva, ističući je kao jedan od strateških projekata. Međutim, već su se tada javljali problemi s financiranjem, jer je hrvatska Vlada trebala iz državnog proračuna osigurati 50 od potrebnih 110 milijuna eura, a za drugu je polovicu trebao biti osiguran kredit Razvojne banke Vijeća Europe. Konačno, prošle su godine medije iz Ministarstva pravosuđa izvijestili da se i od tog plana odustaje zbog nedostatka novca, ali i zatvorenika, te da će se ipak ići na izgradnju zatvora manjeg kapaciteta.
Takav je zatvor trebao zapošljavati između 200 i 300 radnika, a predstavljao je realno rješenje kojim bi se postojeći zatvor iz samog centra grada izmjestio na bolju poziciju van gradskog središta. Međutim, prema posljednjim informacijama, koje je ministar pravosuđa Orsat Miljenić dao prilikom svog nedavnog posjeta kaznionici u Lepoglavi, od gradnje bilo kakvog zatvora na Podima definitivno se odustalo, a planiralo se ipak ići na zatvor s preko tisuću mjesta. Budući da je vrijednost takvog projekta bila veća od milijardu kuna, Miljenić je kazao kako je on trenutno financijski potpuno nerealan, a zbog smanjenja broja zatvorenika zatvorski se standard automatizmom povećao, pa nije nužno hitno ići u izgradnju tako velikih kaznionica. Zašto se odustalo od izgradnje zatvora manjeg kapaciteta, za kojim još uvijek postoji potreba, upitali smo nadležno ministarstvo, ali do zaključenja ovog broja od njih nismo dobili odgovor.
Informacijom da se od projekta izgradnje zatvora na Podima definitivno odustalo iznenađen je i direktor Poda, Jakov Terzanović, budući da je i on, kao i ostatak javnosti, baratao informacijama da će se na Podima graditi zatvor manjeg kapaciteta.
MANJA KAZNIONICA IPAK JE POTREBNA
– Tijekom protekle 2014. godine dobili smo neslužbenu informaciju da će se projekt izgradnje kaznionice na Podima realizirati, ali u manjem opsegu od planiranog. Definitivno, odustajanje od tog projekta me iznenadilo. Ukoliko vlada RH odustaje od gradnje kaznionice na Podima, mi na tu odluku, nažalost, ne možemo utjecati. Svakome je danas jasno da se milijardu kuna ne može tek tako izdvojiti za realizaciju mega zatvora. Međutim, realizacija manje kaznionice, koja bi značila i preseljenje sadašnjeg zatvora iz centra grada na Pode, mnogo mi je prihvatljivija kao ideja nego izgradnja mega zatvora. Ako zatvor moramo imati, mislim da su Podi bolja lokacija od strogog centra grada – kaže Terzanović.
Dodaje kako je urbanističkim planom uređenja industrijske zone Podi planiran prostor od otprilike milijun kvadratnih metara na kojem je nerealizirana kaznionica trebala biti, a prostor se nalazi na istočnom dijelu zone, nekoliko kilometara daleko od već izgrađenih objekata. Dobro je pozicioniran i nikada nije smetao izgradnji novih industrijskih objekata.
Taj će prostor, doznajemo od Terzanovića, zasad ostati neiskorišten, tako da je s te strane odustajanje od izgradnje zatvora na Podima gubitak za Šibenik, ako radi ničeg drugog, onda radi gubitka potencijalnih radnih mjesta.
– Nećemo tako skoro koristiti taj prostor jer Podi ipak imaju 5,5 milijuna metara kvadratnih, ali ćemo ga sigurno prenamijeniti za neke druge sadržaje – objašnjava Terzanović.
