SANACIJA: Novim planom u šibenskoj bolnici ukida se 105 akutnih kreveta

Prema Nacionalnom planu sanacije općih bolnica u Republici Hrvatskoj, a koji je prihvaćen 27. veljače ove godine, Opća bolnica Šibenik do kraja 2015. smanjit će broj svojih akutnih kreveta, odnosno kreveta u kojima bolesnici leže duže vremena, sa sadašnjih 296 na 233.
– Određen broj kreveta smanjit ćemo već do kraja ovog mjeseca, kako bi postepeno došli do planiranog broja od 233 kreveta. Dogodine ćemo i daljnje smanjivati broj kreveta, nacionalnim planom predviđeno je da broj akutnih kreveta u šibenskoj bolnici padne na 191 – kazao je za Šibenski tjednik sanacijski upravitelj Opće bolnice Šibenik Ante Županović.
DRASTIČNO SMANJENJE
Šibenska bolnica nije izdvojen slučaj, prema Nacionalnom sanacijskom planu, broj akutnih kreveta smanjit će se do kraja 2016. godine u svim hrvatskim općim bolnicama za oko 34 posto.
Smanjenjem akutnih kreveta povećava se iskorištenost kapaciteta i smanjenje prosječne duljine liječenja pacijenata. Prema Nacionalnom programu moramo doseći iskorištenost kapaciteta od 85 posto, a za Opću bolnicu Šibensko-kninske županije ona je u 2014. godini ukupno iznosila 73,86 posto, pojašnjava Županović.
Veća iskorištenost kapaciteta, nastavlja, znači i veći obrtaj pacijenata, smanjenje dužine liječenja i pružanje kvalitetnije usluge samom pacijentu.
Kapaciteti će se povećati ne samo smanjivanjem akutnih kreveta, već i uvođenjem onog s čime do ovog Nacionalnog plana bolnica nije raspolagala, kaže Županović.
– Istim planom, naime, povećat ćemo krevete dnevne bolnice sa 44 na 63 i povećat ćemo broj kreveta za produljeno, dugotrajno i kronično liječenje na 25. Zapravo, takve krevete dosad nismo ni imali, pacijenti koji su zahtjevali takvu dugotrajnu vrstu njege prebacivani su u kninsku bolnicu – kaže sanacijski upravitelj OB Šibenik.
Nadalje, nastavlja, koncem 2016. godine broj dnevnih kreveta popeo bi se na 71, te će se uvesti još dodatnih devet kreveta produženog, odnosno kroničnog liječenja, te će ih biti ukupno 34.
– Svrha plana je da se kroz povećanje broja kreveta dnevne bolnice veći broj pacijenata liječi u dnevnoj bolnici kroz postupke jednodnevne kirurgije. Samim time će se smanjiti troškovi liječenja takvih pacijenata. Postupci jednodnevne kirurgije od strane HZZO-a su bolje plaćeni pružatelju usluga, nego kad isti pacijenti kroz postupke jednodnevne kirurgije leže u akutnom krevetu. Laički, bolnici se takvi pacijenti više isplate. Provedba Nacionalnog programa u našoj bolnici neće smanjiti kvalitetu pružanja usluga pacijentima već bi kroz postupke dnevne bolnice provedba Nacionalnog plana trebala povećati kvalitetu usluge – završava Županović.
NEĆE BAŠ SVE PROĆI TAKO GLATKO
Međutim, s njim se ne slažu u potpunosti naši u problematiku dobro upućeni izvori iz šibenske bolnice.
– Plan na papiru dobro izgleda, čak i najavljeno smanjivanje određenog broja kreveta za ovu godinu ne bi trebalo predstavljati problem ni bolnici, ni građanima. Ali, već 2016., kad taj broj padne na 192, mišljenja sam da je to premalo i da bi pacijenti mogli patiti – kaže naš izvor.
Ono što mu pogotovo smeta jest da se sve to, kako kaže, radi stihijski, bez prave razrade i analize.
– Jednostavno se poigralo s brojkama, malo se kalkuliralo s cijenama usluge, i dane su te brojke kao neko sveto pismo. Bit će tu još jako puno problema, a puko smanjivanje broja kreveta teško se može nazvati pravom sanacijom – kaže naš izvor.