" "
Više

    " "

    SMOLIĆ:Čak 50 posto zaposlenih u županiji dolazi iz obrtništva. Zato je jedinstvo obrtnika važno

     

    Nakon dugo godina promijenilo se čelništvo Šibensko-kninske Obrtničke komore. Nakon što je početkom tekuće godine Ante Mihić, zbog uočenih nepravilnosti, smijenjen s dužnosti predsjednika Obrtničke komore Šibensko – kninske županije, na Izbornoj skupštini na njegovo mjesto izabran je dosadašnji predsjednik Udruženja obrtnika Šibenika, Joso Smolić. Odluka je donesena jednoglasno, svih 30 članova glasalo je za Smolića. Jedini kandidat bio mu je Mile Bičanić iz Knina, ali i on je odustao od kandidature na samom predstavljanju pred skupštinom. Na spomenutoj Skupštini županijske Obrtničke komore odlučivalo se i o imenovanju predsjednika, odnosno predsjednice Nadzornog odbora te je na tu dužnost izabrana Milena Bačelić (kolumnistica Šibenskog tjednika). Razgovarali smo, stoga, s Josom Smolićem, o obrtničkom sektoru i budućim planovima.

    Kakvo ste točno stanje zatekli u Županijskoj obrtničkoj komori?

    Stanje još nisam u potpunosti procijenio, jer nisam imao vremena u jednom danu sve obaviti. Kroz narednih nekoliko dana ćemo sve pregledati, ali moram naglasiti da je prije nas tu bilo Povjerenstvo i oni su veliki dio toga odradili. Sad ćemo vidjeti što su nam ostavili, a donijeli su nam i proračun koji nije bajan, ali je realna slika, bez napuhivanja. Prihodi nisu takvi kakvi su prije bili, što je i normalno jer su nam smanjeni prihodi od članarina. Sve je na nuli, ali s prihodima koje imamo ured s tri djelatnika i ostalim troškovima bi mogao funkcionirati. Međutim, smatram da se tako ne može funkcionirati jer mi tu nismo samo radi sebe i radi toga da bi ured mogao postojati, već trebamo imati novca za rad i projekte, pa će onda i ured imati što raditi. Moramo vidjeti na koji način to osigurati, ali moram spomenuti da imamo i saldo fonda koji vučemo već godinama od poslova koji se nisu odrađivali. Vidjet ćemo što će skupština i druge kolege reći, kako to raspodijeliti i vratiti obrtnicima kroz projekte.

    SVE MANJE OBRTNIKA

    Koliko je obrtnika u županiji trenutno u blokadi? Koliko je obrta kroz prošlu godinu zatvoreno?

    Broj blokiranih uvijek se vrti otprilike oko 30 do 35 posto. Sada se u blokadu brže uđe, ali i brže izađe. Od onih koji su dugoročno u blokadi, neki su se kroz predstečajne nagodbe uspjeli osloboditi duga. Županija je u opadanju što se broja obrtnika tiče, kao i svugdje. Možda broj ne opada tom dinamikom kao u drugim županijama, ali se svakako smanjuje. Sad smo na oko 3.100 obrtnika, a do prije par godina ta je brojka bila između 3.600 i 3.900. I u Kninu se dogodio značajan pad, na otprilike 280 obrtnika od 480, koliko ih je bilo prije.

    Kakvo je općenito stanje s obrtništvom u županiji?

    Kada gledamo sveukupnu sliku obrtništva na razini države, mi ne odskačemo previše. Nalazimo se u nekakvoj, rekao bih, zlatnoj sredini. Izvlači nas to što velik dio obrtnika malo živne i poslovanje se potakne tijekom turističke sezone, tako da smo, kada se podvuče crta, u nekakvom prosjeku.

    Koji će biti vaši prvi koraci kao predsjednika Županijske obrtničke komore? Što planirate ponuditi obrtnicima za vrijeme svog mandata?

    Mi smo na nivou države donijeli Strategiju razvoja 2014.- 2020. i držat ćemo se tih okvira. Ja ću kao predsjednik komore sada prvenstveno nastojati biti transparentan, kako prema obrtnicima, tako i prema javnosti. Važno je približiti sliku  ŽOK-a kao ozbiljne institucije, a mi koji je vodimo želimo se boriti za interese opstanka obrtništva i obrtnika. Jedan veliki problem koji u svom dugogodišnjem radu uviđam jest da svi nivoi u sustavu rade, ali od tog rada najmanje koristi ima obrtnik, iako se sve to radi njega i radi. To je sistem spuštanja od vrha prema dnu: nacionalna razina odradi svoj dio posla, nešto ostane, nešto spusti prema županijskoj razini. Županijska razina pak ovisi o tome kakvi su odnosi i koliko je tko agilan u svome poslu. Nešto dođe i do udruženja i onda bi ona, trebala spustiti sve to do realnog sektora, iako faktički imaju najmanje prihode i najmanje uvjeta, ali rade direktno s obrtnicima. To ne funkcionira, sve tri stepenice se prođu, a najmanje dođe do obrtnika. Mislim da će mi u ove četiri godine mandata prva zadaća biti da sve informacije i sva zbivanja u vezi s obrtništvom obrtnici budu u mogućnosti dobiti na jednom mjestu, i da do njih mogu doći – jednim klikom.

    Na području županije bila je primjetna određena razjedinjenost obrtnika i nisu postojali aktivni napori da se zajedničkim nastupom problemi pokušaju riješiti. Hoćete li i što poduzeti da se takvo stanje promijeni?

    Vjerojatno ste mislili na podjelu na udruženja obrtnika po gradovima i općinama. I na toj razini je to točno. Do sada, a posebice u zadnje četiri godine, nismo bili ujedinjeni. Županijska komora, koja nas je trebala vezati, nije si dala truda po tom pitanju. Funkcija predsjednika ŽOK-a je časna funkcija, ali prije svega obveza koju sam preuzeo zajedno sa svojim suradnicima. Mislim da su Šibenik, odnosno Udruženje obrtnika Šibenik i šibenski obrtnici tu najviše dobili. Postojao je problem na koji smo mi najviše ukazivali. Šibenik ima preko 50 posto obrtnika na nivou županije, ali nismo tako bili zastupljeni. Nismo imali potpredsjednika, u tijelima nas nigdje nije bilo. A sve to samo zbog toga što smo imali jednu ruku manje: od 31 skupštinara, mi ih imamo 15. To je i logično, više moralno nego pravno, da ne bi jedno udruženje imalo prevagu i premoć, ali nismo znali da će se i druga četiri udruženja udružiti i stvoriti grupu od njih 16 i zbog glasa više staviti nas na marginu u svakom pogledu. Uzmimo za primjer samo Međunarodni obrtnički i gospodarski sajam (MOGS), koji je strašno dobar, dosta i košta, ali to je novac vraćen obrtnicima. Mogli smo ga i prošle godine organizirati da smo imali barem mali dio pomoći od Županijske obrtničke komore. Ali oni su novce štedjeli, trošili ih samo za određene stvari. Nama nikad nije došla niti jedna donacija ili financijska pomoć, dok se drugima dijelilo kako je kome palo na pamet. Zato i kažem, ovo je sad pobjeda pravde koja je došla na vidjelo. Naglašavam, nismo mi zanemarili niti ćemo ikada zanemariti druga udruženja. Ja sam predsjednik svih obrtnika u županiji, sa 100 posto sam potvrđen kao predsjednik, i dat ću sve od sebe da svi budemo zastupljeni onoliko koliko u svemu i participiramo. Za mene je Šibenik kralježnica županije i to treba biti u svakom smislu, političkom, gospodarskom, i obrtničkom. Ne nauštrb drugih gradova i općina, ali mi to ipak jesmo i ako Šibenik nije stabilan i jak u svakom pogledu, drugi to također nisu, niti mogu biti. To ne smijemo zanemariti.

    INFORMACIJE ZA NOVAC

    Obrtnici Županijskoj obrtničkoj komori plaćaju godišnju članarinu. Što dobivaju za taj novac?

    Dobro pitanje. Obrtnici dobivaju informacije, na čemu još treba raditi jer dosad su ih dobivali na kapaljku. Mogu doći u udruženja ili na županijski nivo da bi dobili potrebne informacije. Veliki dio, na koji mi zaboravljamo, jest obrazovanje. U komorskom sustavu se obučavaju majstori, polažu se i pomoćnički ispiti, tako da mi godišnje imamo 200-300 zainteresiranih na nivou županije za polaganje tih ispita. Očekivali smo puno od našeg ministra, kojeg smo tek od aktualne vlade dobili. Bili smo sretni zbog toga što smo odvojeni od ministarstva gospodarstva jer smo ipak njegov manji segment i nadali smo se da će se neke stvari lakše rješavati, ali nažalost, to se nije pokazalo točnim. Strašno smo time razočarani, pa i samim ovim vašim pitanjem – što dobijemo za svoj novac. Kada sam prije par godina pričao novinarima da imamo preko 250 parafiskalnih i fiskalnih nameta i da je to nemoguće pratiti, mnogi su mi se smijali. Nakon toga, ministar je u javnost izašao s podatkom da tih nameta ima preko pet stotina. Ministar je govorio da će u svom mandatu učiniti sve da te namete smanji i svede na jednu normalnu razinu. Međutim, jedino što je napravio za obrtnike, jedini namet koji je prepolovio, bila je naša članarina, čime nas je doveo u probleme i situaciju u kojoj teško možemo funkcionirati.

    Koji su najčešći problemi s kojima se obrtnici u županiji susreću?

    Najviše se susreću s nepoznanicama kada uđu u svijet obrtništva. To su odluke lokalne samouprave, fiskalni porezi koji se ne mogu pratiti. Onda traže pomoć, gdje se i kome obratiti, a naši su im uredi pri tome na raspolaganju. Imamo sada i poticaje sa Zavoda za zapošljavanje. Ako ih se dobro ne uputi, ljudi prvo otvaraju obrt, a tek onda traže poticaje, ali ih ne mogu dobiti i iskoristiti jer oni se dobivaju prije otvaranja obrta. Koristim, stoga, ovu prigodu da sve zainteresirane pozovem da dođu u Udruženje obrtnika Šibenik ili Obrtničku komoru Šibensko-kninske županije, tamo će dobiti sve informacije, pomoć i savjete. Bilo bi dobro da svaki obrtnik, kao i onaj potencijalni koji tek razmišlja o obrtničkim vodama, dođe u institucije obrtničke komore i udruženja po informaciju i pomoć.

    Je li rad obrtničke komore i na razini države dovoljno efikasan da bi služio kao stvarna pomoć obrtnicima?

    Jest. Mi smo obrtnici i mi vodimo ovaj sustav. Na razini države imamo oko 350 zaposlenih u obrtničkim komorama. U Zagrebu preko 80 posto ljudi koji rade u komori su visoko obrazovani profesionalci: pravnici, ekonomisti i ostalih struka, a mi obrtnici smo ti koji bi trebali upravljati tijelima uz njihovu pomoć. Mnogi će se pitati što imamo od toga, ali uistinu imamo. Da je prošao prijedlog ministra Marasa o dobrovoljnom članstvu, mi bi se rasuli. S velikim trudom i lobiranjem predsjednika komore na nivou države i njegovog tima uspjeli smo barem polovično izlobirati da ono bude obavezno. Uzmimo za primjer i problem ‘švicaraca’. Vlada je donijela uredbu o fiksnom tečaju, ali to se odnosilo samo na građanstvo. Preko noći smo uspjeli da i obrtnici uđu u takav model rješenja. Kada se radi o zakonima, mi imamo svoje predstavnike u odborima i na vrijeme moramo reagirati i pokušati lobirati da taj doneseni zakon ne bude na štetu obrtništva. Isto vrijedi i na lokalnoj razini, na kojoj se donosi oko 80 posto odluka vezanih uz obrtnike. Tu moramo biti vrlo jaki, sposobni i nametljivi da bismo utjecali na odluke koje nas se tiču. Obrtnici u županiji, a ima nas oko 3.100, vrlo su važni. Uzmimo da svaki u prosjeku zapošljava troje ljudi, i ubrzo dolazimo do brojke od oko 10 tisuća zaposlenih samo u obrtništvu. To je 50 posto zaposlenih u županiji. Zato težim tom zajedništvu, jer naš je zajednički interes da se okrupnimo i pokažemo težinu koja je stvarna.

    BUDUĆNOST MOGS-A

    Smolic Joso

    Kakva je budućnost Međunarodnog obrtničkog sajma?

    Sajam je u planu za ovu godinu. Mislim da ćemo ga sada moći lakše organizirati, bar se tako nadam. S obzirom da na županijskom nivou najviše članarina uplaćujemo, jer nas najviše ima, mislim da moramo imati potporu Županijske obrtničke komore. Isto tako, očekujemo potporu i od Županije i od Grada. Grad je dosad izlazio u susret davanjem lokacije za održavanje sajma, ali mislim da moraju pomoći i kad se radi o financijama. Ne puno, ali ipak bi trebali. Dobro je da se organiziraju razni koncerti i festivali, no moramo imati i ovakav jedan sajam. Drago mi je što je gradonačelnik na prošlom Gradskom vijeću kazao da grad ne može opstati samo od turizma, moraju se razvijati i druge grane gospodarstva. S Turističkom zajednicom smo partneri, na što sam također ponosan. Da rezimiram, MOGS ide dalje i može biti samo veći i bolji u budućnosti.

     Izviješća kasne

    Zašto rezultate stanja dobivamo uvijek krajem godine za prethodnu godinu? Nije li to prekasno da bi se bilo što moglo učiniti da se loše stanje eventualno promijeni?

    Na razini cijele države, kako u obrtničkom sustavu, tako i drugdje, izvješća kasne. Mislim da nema potrebe da se to toliko dugo čeka, jer svaka tri mjeseca dokumente moramo predavati i Poreznoj upravi i reviziji, tako da onaj tko prati i vodi ugostiteljstvo mora sve to imati. Kako mi obrtnici moramo do kraja veljače predati sve dokumente, a tvrtke do kraja ožujka, onda je logično da se tada mogu napraviti skupštine i dati izvješća. Ne vidim razloga zašto bi se toliko kasnilo. Mi možemo već na sljedećoj skupštini, kad sve posložimo, dati financijsko izvješće od prošle godine. Uveo sam u poslovnik, a drago mi je da su kolege prihvatile, da se u roku od osam dana napravi zapisnik sa sjednice i u narednih osam dana pošalje svim skupštinarima, pa onaj tko ima primjedbu može reagirati.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Promjenljivo i danju malo manje toplo

    U Hrvatskoj danas promjenljivo, mjestimice s kišom i vjetrovito. Uz više oblaka uglavnom će na sjevernom Jadranu, u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj biti kiše...

    Ne propustite još jedan odličan koncert u Azimutu....

    Nakon što je s Let 3 u subotu osvojio dva Porinova kipića, Dražen Baljak s Ministrantima stiže na koncert u Šibenik u petak 29....

    Grad Skradin dobio sredstva za rekonstrukciju građevine za...

    Ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Šime Erlić, danas je u Skradinu svečano uručio gradonačelniku Antoniju Brajkoviću Ugovor o financiranju vrijedan 100.000 eura koji...

    FOTO Župan podijelio uskršnje pogače korisnicima i djelatnicima...

    Uoči Uskrsa, župan Marko Jelić i službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika, Agnesa Filipović Grčić, podijelili su uskršnje pogače korisnicima i djelatnicima Dom...

    NAJNOVIJE

    Promjenljivo i danju malo manje toplo

    U Hrvatskoj danas promjenljivo, mjestimice s kišom i vjetrovito. Uz više oblaka uglavnom će na sjevernom Jadranu, u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj biti kiše...

    Ne propustite još jedan odličan koncert u Azimutu. U petak sviraju riječki Ministranti

    Nakon što je s Let 3 u subotu osvojio dva Porinova kipića, Dražen Baljak s Ministrantima stiže na koncert u Šibenik u petak 29....

    Grad Skradin dobio sredstva za rekonstrukciju građevine za potrebe Hitne medicine

    Ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Šime Erlić, danas je u Skradinu svečano uručio gradonačelniku Antoniju Brajkoviću Ugovor o financiranju vrijedan 100.000 eura koji...

    FOTO Župan podijelio uskršnje pogače korisnicima i djelatnicima Cvjetnog doma

    Uoči Uskrsa, župan Marko Jelić i službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika, Agnesa Filipović Grčić, podijelili su uskršnje pogače korisnicima i djelatnicima Dom...