Prema nalazima dubinske analize, spajanjem ovih dviju agencija i racionalizacijom njihova poslovanja moguće su štede koje se mjere u milijunima kuna. Premda se AEM i HAKOM ne financiraju iz proračuna već putem naknada koje naplaćuju po posebnim propisima, Vladino povjerenstvo ističe da svaka ušteda u ovim institucijama na indirektan način pozitivno utječe na državni proračun.
Tako je, između ostaloga, analiza pokazala da ove dvije institucije drže značajna novčana sredstva na bankovnim računima koja potječu iz naknada po posebnim propisima, a nisu neophodna za redovno poslovanje. Stoga se predlaže da kratkoročno u proračun uplate 40 milijuna kuna viška sredstava.
Najveće uštede planiraju se ostvariti na plaćama zaposlenika i naknadama članovima Upravnih vijeća. Na rezanju plaća u HAKOM-u se planira uštedjeti 12 milijuna kuna, a u AEM-u 1,4 milijuna kuna. Prosječna godišnja bruto plaća u HAKOM-u koja sada iznosi 208 tisuća kuna smanjit će se na 139 tisuća kuna koliko će ubuduće biti gornja granica prosječnih troškova po zaposlenom u svim agencijama. Po istom principu srezat će se plaće u AEM-u koje na godišnjoj razini po zaposlenom iznose 186 tisuća kuna.
U analizi se ističe da su obje agencije vjerojatno rekorderi po visini isplaćenih naknada svojim rukovodećim ljudima. Upravna vijeća HAKOM-a i AEM-a koja zajedno imaju 12 članova dobila u 2013. i u 2014. izdašnu naknadu od oko 4,5 milijuna kuna što je u prosjeku 31.250 kuna bruto po članu mjesečno. Njihovim spajanjem se kroz smanjenje broja članova vijeća i visine naknada planira prepoloviti taj trošak.
Uz smanjenje plaća za oko 25 posto, očekuje se i smanjenje broja administrativnih radnika s obzirom da dvije agencije zajedno zapošljavaju 205 djelatnika. Također, značajne uštede očekuju se od smanjenja rashoda za intelektualne usluge. Naime, agencije na godišnjoj razini troše oko 3,3 milijuna kuna za intelektualne usluge od čega HAKOM puno više – 2,7 milijuna kuna. Povjerenstvo smatra da HAKOM-u ne treba toliko vanjskih usluga kad zapošljava pet doktora znanosti, 18 magistara znanosti i 103 radnika visoke stručne spreme.
Brojne uštede moguće su i na materijalnim troškovima. Između ostaloga, u analizi se navodi da HAKOM plaća previsoke rashode za najam uredskog prostora – gotovo 10 milijuna kuna godišnje za 5.800 m2. U prosjeku je to oko 19 eura po kvadratu, a maksimalna cijena ubuduće ne bi smjela biti viša 11 eura po m2. Uštede je moguće postići i smanjenjem raspoložive kvadrature uredskog prostora sa sadašnjih 33 m2 po zaposlenom na prihvatljivih 20 do 25 m2 po zaposlenom.
Zbog zavidne rastrošnosti, potrošnja ovih institucija, a posebno HAKOM-a u budućnosti mora biti pod strogim nadzorom, zaključuje u analizi.
IZVOR: tportal
