Kad je Kurt Cobain počinio samoubojstvo u predgrađu Seattlea prije 20 godina, pojam Kluba 27 pojavio se u javnosti. „Rekla sam mu da se ne pridružuje tom glupom klubu“, rekla je njegova majka nakon što je umro, a ova rečenica ubrzo se proširila medijima.
Glazbenici i fanovi glazbe počeli su počeli su povezivati Cobaina i dugi niz drugih talentiranih izvođača – od Briana Jonesa do Jimija Hendrixa, Janis Joplin i Jima Morrisona. 2011. godine, Amy Winehouse je zadesila Cobainova sudbina. Nakon njezine smrti, ljudi su počeli nagađati da je 27 zapravo ukleta dob. Činilo se da nije sve samo slučajnost.
Sada, dva desetljeća nakon što smo „Klubu 27“ dali kultni status, znanost je pokazala da za njega postoji racionalno objašnjenje.
2011. godine završila je studija u kojoj su britanski znanstvenici tijekom 40-godišnjeg perioda ispitali 1.500 izvođača. Usporedili su prosječne životne vjekove rock izvođača i običnih ljudi. Primjerice, životni vijek Elvisa Presleyja uspoređen je s prosječnim životnim vijekom drugih ljudi koji su imali 21 godinu 1955. godine kad je Elvis izdao pjesmu Hound Dog. Rezultati su pokazali kako je vjerojatnost da sjevernoameričke zvijezde budu žive, u usporedbi s običnim ljudima iste dobi i rase, bila 13.4 posto manja – najmanja vjerojatnost od svih ispitanih skupina. Iako je vjerojatnost za mladu smrt kod europskih rock zvijezda bila manja nego kod američkih, europske zvijezde su također umirale mlađe nego obični Europljani.
Kao što biste i sami vjerojatno pogodili, najčešći uzrok smrti bilo je predoziranje, budući da zvijezde imaju pristup drogama i ostalim nedopuštenim supstancama. Autor knjige „The 27 Club“ Howard Sounes nabrojao je 50 manje poznatih članova tog kluba, a većina od njih imala je problema s konzumacijom takvih sredstava. Takav stil života, zajedno s emotivnim stanjima u kojima su se nalazili i koja su ih inspirirala za pisanje i izvođenje glazbe pokazao se kobnim za mnoge mlade pjevače i zvijezde. Uz to, Sounes napominje i kako je većina članova ovog kluba imala teško djetinjstvo koje je uzrokovalo traume zbog kojih su i počeli eksperimentirati s alkoholom i drogama kao oblik bijega i samoizlječenja.
Članovi ovog kluba često su međusobno bili u ljubavnim vezama. Ljudi s teškim i tragičnim sudbinama se privlače, isto kao i ljudi koji konzumiraju droge. Djevojka Jima Morrisona lagala je policiji kad je on umro kako bi zataškala svoju ovisnost. Time je samo pokrenula duga nagađanja javnosti o uzroku smrti pjevača Doorsa.
Dok je sasvim jasno da je izglednije da će rock zvijezde umrijeti mlađe nego obični ljudi, Klub 27 zapravo je više „Klub 20-ih“ i „Klub 30-ih“. Dug je popis zvijezda koje su umrle prije ili poslije 27. godine života, no članovi Kluba 27 najpoznatiji su jer su njihove smrti pokrenule najviše tračeva i nagađanja. U avionskim je nesrećama, primjerice, stradao velik broj talentiranih izvođača (Buddy Holly, Otis Redding), no avionske nesreće nisu toliko intrigantne kao predoziranje. Izvješća o Morrisonovoj smrti u kadi u Parizu pokrenula su tračeve koji su se protezali desetljećima. Nagađanje o uzroku smrti Kurta Cobaina zaokuplja javnost već dugi niz godina. Smrt Otisa Reddinga u Wisconsinu jednako je tragična, ali niti blizu toliko misteriozna kao okolnosti u kojima je umro Cobain.
Kako god se odlučili to nazvati, postoji znanstveni temelj u objašnjavanju Kluba 27. Dok rock n’ roll ne ubija sam po sebi, takav način življenja pokazao se kobnim za mnoge glazbenike.
Ipak, u svemu ovome ima dobra strana: autori studije provedene 2011. godine pokazali su kako lifestyle zvijezda posljednjih godina uzima mnogo manje žrtava nego 60-ih i 70-ih godina. Mark Bellis, stručnjak za ovisnosti smatra da je profesionalizacija jedan od razloga. Glazba je sve više ‘biznis’ i karijera, a ne oblik bijega za mlade ljude s problematičnim životima.
Izvor: Znanost.geek.hr
