Brojka nezaposlenih u Hrvatskoj trenutno prelazi 316 tisuća, a takve se brojke, uz veća ili manja odstupanja, održavaju već gotovo deset godina. Osim toga, kao produkt krize i sustavnog lošeg poslovanja postoji i nezanemariv dio onih dovoljno sretnih da posao imaju, ali rade za minimalnu naknadu u neadekvatnim uvjetima. Sve to razlog je zbog kojeg sve više, mahom mladih, Hrvata svoje mjesto pod suncem i profesionalnu sreću pronalaze u zemljama zapadne Europe, Americi, Kanadi ili Australiji. No, ima među njima i onih koji moguće rješenje svojih egzistencijalnih problema nalaze u freelancingu, odnosno u formi nezavisnih profesionalaca.
Freelanceri posluju putem ugovora kojim je definirana isporuka usluge u određenom periodu (autorski ugovor, ugovor o djelu i sl.), kao samostalna djelatnost, putem obrta, društva s ograničenom odgovornošću ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, u kojem je freelancer vlasnik i jedini stalno zaposleni. Osim toga, postoje i djelomični, odnosno part-time freelanceri koji uz svoj stalni posao nude svoje usluge kao honorarni rad. Freelanceri se najčešće mogu naći među kreativnim zanimanjima poput slobodnih umjetnika, pisaca, prevoditelja, fotografa, grafičkih i web dizajnera, programera, PR i medijskih stručnjaka, a potražnja za njima sve je veća jer klijente koštaju manje od stalno zaposlenih.
Prema podacima Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca (HDNP), osnovanog prošle godine, 75 posto njihovog članstva je visoko obrazovano, što pobija predrasudu koja vlada u našem društvu da freelanceri nisu formalno obrazovani ili eksperti.
SAM SVOJ ŠEF
Najveća prednost ovakve vrste zaposlenja je samostalna organizacija vlastitog vremena i činjenica da su ‘sami sebi šefovi’. Međutim, zbog manjkavosti hrvatskih zakona koji prepoznaju samo kategoriju samostalne djelatnosti u koju mnogi freelanceri u praksi ne upadaju, nezavisni su profesionalci u nepovoljnom položaju i uskraćena su im brojna prava koja uživaju stalno zaposleni. Oni nemaju socijalnih prava, cijene njihovog rada nisu uređene i definirane, a o dobivanju kredita mogu samo sanjati, iako nerijetko zarađuju više od stalno zaposlenih. Freelanceri redovito vode borbu oko vrijednosti projekata te se po obavljenom poslu često pretvaraju u utjerivače dugova zbog kašnjenja uplata. Tu je i nedostatak razumijevanja okoline, jer se posao koji se ne obavlja od 8 do 16 u uredu često doživljava samo kao hobi, o čemu svjedoči i Karla Andrić, dopredsjednica i PR HDNP-a.
– Naši su članovi izjavili kako, osim velikih predrasuda u društvu, imaju problema i s isplatom honorara. Klijent od nezavisnog profesionalca očekuje odgovorno poslovanje, dakle isporuku traženog proizvoda na vrijeme, kvalitetno rješenje, a tada freelancer treba čekati više od 90 dana da mu se honorira isporučeni proizvod. Također, problemi se javljanju i kod sklapanja autorskih ugovora, posebice sa stranim klijentima… Zato su naši članovi kroz istraživanje rekli kako su prioriteti programi Društva savjetovalište, pravni tim, zagovaranje na lokalnoj i europskoj razini te informativno – servisni portal, koji će sigurno riješiti jedan dio problema nezavisnih profesionalaca – kaže Andrić.
S obzirom na stanje na tržištu rada, ali i mogućnosti koje su se otvorile razvojem digitalnih tehnologija, danas freelanceri mogu raditi za bilo kojeg klijenta bilo gdje na svijetu. I Šibenik, iako je mala sredina s malim tržištem, ima svoje nezavisne profesionalce koji rade za klijente koji nisu nužno u Šibeniku, a jedna od njih je i Maja Klarić, pjesnikinja i prevoditeljica, s kojom smo porazgovarali o prednostima i izazovima ovog, sve češćeg oblika, zaposlenja. Ona je živi primjer da nezavisni profesionalac ne mora nužno raditi u mjestu u kojem živi.
FREELANCERI MOGU RADITI S BILO KOJEG MJESTA NA SVIJETU
– S obzirom na narav mog posla, nema nikakve veze jesam li u Šibeniku ili negdje drugdje. Radim kao književna prevoditeljica za razne izdavačke kuće već preko pet godina tako da je cijeli svijet moj ured – priča Maja.
Neki nezavisni profesionalci u svijet freelancinga uđu nakon određenog perioda rada za neku tvrtku, bilo da su ostali bez posla ili su njime bili nezadovoljni. Maja nije jedna od njih – prije freelancerske karijere nije bila u stalnom radnom odnosu, a najduže što je radila za nekog, ne računajući freelancing, bili su sezonski poslovi od šest mjeseci u kampovima. Kao glavnu prednost navodi upravo slobodu kada se radi o količini posla i vremenu u kojem se on treba obaviti.
– To je velika prednost za mlade ljude kao i za ljude s obiteljima. S druge strane, ako želiš ostaviti dojam pouzdanog i vrijednog radnika nećeš odbijati poslove samo zato jer odjednom želiš pauzu. Treba razborito kreirati raspored, misleći na sve stavke. Osim toga, freelancing omogućava da radiš za više naručitelja odjednom. Ako si u mogućnosti, možeš također birati poslove koji ti se sviđaju. Mana je svakako nesigurnost u redovitom priljevu posla, kao i neredovita primanja – svjedoči Klarić.
Kada se ljudima spomene freelancing, jedno od prvih pitanja jest kako oni, s obzirom da iza njih ne stoji uhodana tvrtka sa svojim klijentima, uopće dolaze do posla. Maja priča kako je ona u potragu za svojim klijentima krenula već tijekom posljednjih godina fakulteta, kada je slala životopise na razna mjesta, poput prevoditeljskih ureda i izdavačkih kuća.
– Dugo sam radila za razne naručitelje. Za one koji su bili najpošteniji i najredovitiji u plaćanju nastavila sam raditi. Poštujem rokove i trudim se oko prijevoda, tako da sad imam redoviti priljev prijevoda i neko se vrijeme ne moram brinuti oko toga. Financijska sredstva ovise o mom angažmanu, ako prihvatim nekoliko poslova odjednom mogu sasvim pristojno živjeti, budući da pojedinačni prijevodi ne bi bili dovoljni za pokrivanje svih životnih troškova – objašnjava.
NEMAJU NIKAKVIH BENEFICIJA
Iako priča o profesionalcima koji rade sami za sebe na prvu zvuči idilično, nemar državnih institucija, o kojem dovoljno govori podatak da u Hrvatskoj ne postoji ministarstvo koje se smatra nadležnim za ovaj oblik rada, razlog je zbog kojih se mladi ljudi teško odlučuju na samostalni korak u tržište rada. Zakonski okvir jednostavno ne prati stvarna kretanja, zbog čega su freelanceri zakinuti za mnoga prava koja stalno zaposleni imaju. Klarić smatra kako upravo zbog tih beneficija koji mnogi freelanceri imaju, oni koji bi to htjeli postati dvaput promisle o tome i najčešće odustanu.
– Postoje načini da se one steknu, doduše, primjerice prijavom za status slobodnog umjetnika pri HZSU-u koji je u današnje vrijeme dosta teško dobiti. Trebalo bi ili smanjiti malo kriterije ili uvesti neki novi način da se to riješi jer na ovakav način brojni vrijedni freelanceri u prevoditeljskoj struci, primjerice, dugoročno ostaju bez beneficija – objašnjava Klarić i dodaje kako su osnovni problem beneficije koje bi freelancerima, koji nemaju niti prividnu sigurnost ‘stalnog posla’ barem donekle dale osjećaj sigurnosti.
– Nadalje, potrebno je omogućiti knjigovodstveno, pravno i porezno savjetovanje jer mnogi freelanceri početnici, kao i oni koji bi to htjeli postati nisu dovoljno upućeni u pravno funkcioniranje posla, kako se zaštititi od nekorektnih klijenata i slično – zaključuje Klarić.
HDNP KAO ODGOVOR NA PROBLEME FREELANCERA
Upravo u tom smjeru kreće se Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, strukovna i članska neprofitna organizacija koja djeluje s ciljem kreiranja, promocije i održavanja zdravog profesionalnog ekosistema za sve nezavisne profesionalce koji djeluju iz Hrvatske. Svojim programima žele pružiti operativnu i pravnu podršku, platformu za edukaciju i profesionalni razvoj, kanale za samopromociju, umrežavanje i poslovne prilike te cjenovno pristupačnu, reprezentativnu i društveno integriranu uredsku infrastrukturu za svakodnevni rad i/ili sastanke s poslovnim suradnicima i klijentima.
Trenutno broje više od dvije tisuće pridruženih članova, što, priča Karla Andrić, dopredsjednica i PR HDNP-a, smatraju velikim uspjehom jer su mobilizaciju freelancera pokrenuli krajem rujna 2014. godine, putem online kampanje.
– Krajem travnja i u mjesecu svibnju krenut ćemo u aktivaciju rednovnog tipa članstva s ciljem realizacije prioritetnih programa HDNP-a, a koji su proizašli iz potreba freelancera u Hrvatskoj prema našem nacionalnom istraživanju. Prioritetni programi HDNP-a su Savjetovalište, Pravni tim, zagovaranje prava nezavisnih profesionalaca na nacionalnoj i EU razini te informativni i servisni portal. Također, tim HDNP-a sa svojim članovima razvija i samo održive programe, poput Freelance akademije te uredskog prostora za svakodnevni rad i suradnju u Zagrebu – Gildu. Ovim putem želim naglasiti kako ideja Društva nije da svi građani postanu nezavisni profesionalci, već da ljudima koji su odabrali biti nezavisni omogućimo kvalitetniji život i poslovanje – objašnjava Andrić i dodaje kako u zadnje tri godine, putem programa Coworking Croatia potiču, pomažu i konzultiraju coworking zajednice i prateće prostore diljem Hrvatske, te kako će i dalje surađivati i na taj način lokalnim članovima HDNP i svim ostalim nezavisnim profesionalcima prenijeti programe Udruge.
