Kako znati da je dijete spremno za školu?

Nije rijetkost da roditelji traže odgodu kako bi se dijete još igralo. Saznajte kada je odgoda opravdana i što bi dijete, prije polaska u školu, trebalo znati

Spremnost djeteta za polazak u školu osim znanja čitanja i pisanja podrazumijeva i fizičku te psihičku zrelost. Ova potonja čak je i važnija od činjenice zna li predškolac sva slova. “Psihička zrelost uključuje emocionalnu (primjerene reakcije i kontroliranje ponašanja) te socijalnu koja znači da se može prilagoditi novim situacijama, uključiti u grupu, izvršavati obveze te sklapati prijateljstva”, objašnjava prof. rehabilitator Stela Horvat iz Kabineta za razvojnu podršku Korneo.

Branka Obljen Štritof, majka Emme (6), odlučila je odgoditi upis svoje kćeri. “Premda su nam odgajatelji i psiholog rekli da je spremna, ona je jasno rekla da ne želi ići u školu i da se još želi igrati. Ne ispunjavamo svaki njezin zahtjev, no smatramo da u ovom slučaju treba uzeti u obzir i stav djeteta. Ona inače uredno ispunjava svoje obaveze. Uči francuski i njemački te pohađa satove plesa. Jednom kad krene u školu, više nema natrag, a mi smatramo da se u godinu dana dijete razvije i fizički i psihički i emocionalno”, objasnila je Branka svoje razloge.

Češće su odgode nego prijevremeni upisi

Nije rijetkost da roditelji traže odgodu kako bi se dijete još igralo. “Traženje odgode zbog emocionalne nezrelosti već je postalo modni hit među roditeljima. To je opravdan razlog kod prijevremeno rođene djece ili kod djece koja u tekućoj godini ne bi bila školski obveznici da su rođeni nekoliko dana kasnije. Ostalima savjetujem aktivno vježbanje samostalnosti i vjerujem da rezultati neće izostati”, kaže prof. Horvat. Odgoda ima opravdani razlog ukoliko se procijeni da će pozitivno utjecati na djetetov psihofizički razvoj, ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke ili ako tako predloži povjerenstvo za upise. Dijete bi pri polasku u školu trebalo pravilno držati olovku, znati napisati svoje ime velikim slovima, razumjeti odnose u prostoru (gore, dolje, unutra, ispred, iza…), te vremenu (jutro, podne, večer).

“Poželjno je da izgovara pravilno sve glasove, pravilno se gramatički izražava te da zna definirati jednostavne pojmove. Vrlo je važno da savlada sintezu, apstrakciju i generalizaciju jer su to osnove za učenje. Važno je i da ima hotimičnu pažnju, koja u prvom razredu varira od 10 do 15 minuta”, kaže mr. sc. logoped Nataša Šunić dodajući da je pažnja rezultat vježbe te preduvjet za praćenje nastave. Odgoda upisa može se odobriti samo za jednu godinu (iznimno dvije). Školski obveznici su djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše šest godina. Na zahtjev roditelja mogu se upisati i djeca koja će do kraja godine navršiti šest godina i koja na procjeni postignu prosječne rezultate. “Češće su odgode nego prijevremeni upis jer dijete s 5,5 godina, koliko god bilo inteligentno i znalo čitati i pisati, još treba razvijati socijalne i emocionalne vještine”, kaže prof. defektologije Vesna Hercigonja Novković.

Samostalnost je najvažnija

Djeca prvo vrijeme mogu biti tjeskobna jer se susreću s mnogo novih stvari odjednom i prilagođavaju se na situacije i zahtjeve. Razgovarajte s njima, dokučite što ih najviše plaši. Preispitajte i svoje osjećaje jer djeca dobro iščitavaju neverbalne signale pa ukoliko ste zabrinuti, bit će i oni, preporučuje prof. Horvat. Jedan od važnih preduvjeta za uspješan početak školovanja je samostalnost. Tu roditelji imaju najvažniju ulogu.

“Od školarca se puno očekuje: da se odvoji od roditelja, provede dan u školi, vodi računa o svojim stvarima, zadaćama i zaduženjima, samostalno obavlja higijenske potrebe, donosi odluke, poštuje autoritet i pravila funkcioniranja u grupi. Roditelji ne smiju prije škole sve raditi umjesto djeteta”, pojašnjava prof. Horvat.

Znakovi da dijete nije spremno

• Samostalnost: ne odvaja se od roditelja bez velikog protesta, ne prihvaća autoritet, ima neprimjerene reakcije
• Govor: ne prepoznaje početni i završni glas u riječima. Ne koristi množinu ili prošlo vrijeme dok govori
• Prostorni odnosi: nije usvojilo prostorne odnose i ne može uočiti sličnosti i razlike među predmetima
• Matematika: ne povezuje količinu nečega s brojem (do pet), ne može samostalno precrtati krug, trokut i kvadrat
• Dekoncentracija: pažnja mu je kratkotrajna i vrlo lako ga se omete. Ne razumije jednostavne upute.
• Crtanje: nerado koristi olovke i bojice, ne razlikuje boje ili ih ne zna imenovati, ne prepričava doživljaje.