Iako jedna od primarnih aktivnosti za proizvodnju hrane, posljednjih godina na području Hrvatske zabilježen je pad stočarske proizvodnje. Po najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, opada proizvodnja goveda, ovaca, svinja, koza i peradi, a povećana je jedino proizvodnja kozjeg mlijeka i kokošjih jaja.
Na području Šibensko-kninske županije ukupan broj grla goveda, koza, ovaca, svinja i peradi 2010. godine iznosio je 96.334, 2011. i 2012. godine bilježi se rast proizvodnje na preko 110 tisuća grla, da bi kroz 2013. i 2014. godinu drastično pao na tek 74.484 grla. Pad broja grla prati i pad broja registriranih uzgajivača. Prema aktualnim podacima, u Šibensko-kninskoj županiji registrirana su dva uzgajivača svinja i to s manje od pet rasplodnih krmača na obiteljskim gospodarstvima. Broj uzgajivača uzgojno valjanih ovaca sa 109 2010. godine, 2014. godine pao je na 99. Ipak, i dalje se najveći broj uzgojno valjanih ovaca u Hrvatskoj uzgaja u Šibensko-kninskoj županiji, i to 7.362. Sljedeće po broju uzgojno valjanih ovaca su Ličko-senjska i Zadarska županija.
I govedarstvo također bilježi padove. Šibensko-kninska županija trenutno broji ukupno 615 krda goveda sa 2.252 krave, koje su dale 6.922 kilograma mlijeka. Pad proizvodnje u govedarstvu i ne čudi s obzirom na oporavak europskog mljekarskog sektora te povećanje proizvodnje mlijeka na europskom tržištu, što je rezultiralo padom otkupnih cijena mlijeka. Također, u porastu je i uvoz gotovog mlijeka: od ulaska Hrvatske u Europsku uniju porastao je za gotovo četiri puta.
IZRAVNE POTPORE U POLJOPRIVREDI
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju preuzeta je Zajednička poljoprivredna politika Europske unije koja je zamijenila dotadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi u Hrvatskoj. Svake se godine dodjeljuju bespovratna novčana sredstva poljoprivrednicima za biljnu i stočarsku proizvodnju, osigurana iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog fonda za ruralni razvoj. U Šibensko-kninskoj županiji prošle je godine izravna plaćanja zatražilo 3.080 poljoprivrednika. No, stočare pomaže i Šibensko-kninska županija svojim potporama.
– Prema Programu poticanja razvitka poljoprivrede i ruralnog razvoja Šibensko-kninske županije u razdoblju 2014.-2015. godine, prema mjeri 9. – Potpore za povećanje stočnog fonda, Šibensko-kninska županija je poticala razvoj stočarske proizvodnje na način da je sufinancirala dio iznosa dokumentiranih troškova do 30 posto, a najviše do 20.000 kuna. Troškovi koji su se priznavali odnosili su se na povećanje proizvodnje kakvoće mesa, mlijeka i meda. U prošloj godini ukupno je bilo zaprimljeno 11 zahtjeva za potpore u stočarstvu, od čega devet obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava i dviju braniteljskih zadruga. Potpore je ostvarilo osam poljoprivrednih gospodarstava u iznosu od 52.300 kuna. Kroz proteklih pet godina u stočarstvo je plasirano 301.680 kuna ili oko pet posto ukupnih novčanih sredstava namijenjenih za subvencioniranje poljoprivrede u županiji – objašnjava Ivan Crnica, viši savjetnik za gospodarstvo pri županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo. No, unatoč tome, iznosi subvencija često su preniski da bi bitnije potpomogli poslovanje uzgajivača ili gospodarstva.
POTICAJI SU NAM PRENISKI, A BIROKRACIJA KOMPLICIRANA
– Od županije smo tražili i dobili oko 13 tisuća kuna poticaja, ali nije to nikom dovoljno da bi radili. Općenito, poticaji su premali, a troškovi preveliki. Mi možemo ponuditi kvalitetan proizvod, ali nemamo kako. Država bi na nam trebala osigurati veću cijenu otkupnog mlijeka. Kad se ispunjavaju obrasci za prijavu, treba navesti hoćete li prodavati mlijeko, a to ne možemo znati unaprijed jer ne znamo kakve će nam biti otkupne cijene. Nije ni čudno onda što se proizvodnja smanjuje. Eto, u Zagrebu imate mljekomate, pa se lako može ponuditi domaći proizvod, a kako ćemo mi u malim sredinama – pita se Anđelka Bogunović Perić iz OPG-a Perić u Oklaju, dodajući kako sljedeću godinu ipak planiraju na tržište plasirati kozji sir i mlijeko. Državi zamjera i model oglašavanja.
– Danas su sve informacije na internetu, a nitko nam nije osigurao edukaciju. Mnogi od nas žive u sredinama bez javne rasvjete, a kamoli interneta. Kako da se onda ljudi snađu, pogotovo stariji? Država nas je trebala educirati o tome – nastavlja Anđelka. Ipak, prošle je godine sudjelovala na seminaru održanom u Zagrebu vezanom za isplate u poljoprivredi u organizaciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te kaže kako joj je to donekle pomoglo. Usprkos sporoj i kompliciranoj birokraciji, nada se da će se stvari ipak pokrenuti na bolje.
PIŠE: Ivana Šimundić
