" "
Više

    " "

    INTERVJU: TONČI RESTOVIĆ: Dubrovnik vuče turiste zbog ‘Igara prijestolja’, a Šibenik nema ni – letak

     

    Tonči Restović imenovan je prije nekoliko mjeseci pomoćnikom ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića. Na tu je funkciju otišao s mjesta ravnatelja Javne ustanove NP Krka, dakle s iskustvom na poslovima zaštite prirode. U Zagrebu je na čelu Uprave za inspekcijske poslove, a za Šibenski tjednik ispričao je što su njegova zaduženja, te kako se snašao na novom radnom mjestu.
    Možemo li na samom početku prokomentirati – jeste li zadovoljni načinom na koji je vaš nasljednik Krešimir Šakić nastavio upravljati JU NP Krka?
    Zadovoljan sam, ali poznavajući Krešu Šakića, i nisam očekivao ništa drugo. Svima je poznat njegov uspješan rad na sanaciji bivše tvornice TEF, te završetak radova na najljepšem studentskom restoranu u Hrvatskoj. Isto tako, poznato je da je oba navedena projekta završio, unatoč nerazumijevanju koje su u to vrijeme pokazivali čak i oni od kojih je očekivao apsolutnu podršku.
    Ako tome dodamo i njegovo formalno obrazovanje, te sjajnu ekipu u Parku, vjerujem da će uspješno nastaviti s realizacijom niza započetih projekata, ali isto tako inicirati i druge, što će pridonijeti održivom razvoju cjelokupnog područja.
    IZAZOVAN POSAO
    Kako ste se snašli u Zagrebu i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode?
    Pa, mogu reći dosta dobro. U Zagrebu sam studirao tako da mi Zagreb u tom smislu ne predstavlja novost, a sam posao u Ministarstvu je vrlo dinamičan, ali i izazovan s obzirom na opseg poslova koje pokrivam.
    Na čelu sam Uprave za inspekcijske poslove, što zapravo znači da sam odgovoran za rad inspektora zaštite okoliša i inspektora zaštite prirode. S obzirom da se radi o skoro sto ljudi, a koji pokrivaju sve događaje vezane za onečišćenje okoliša i prirode, moram reći da je posla nekad i previše. Ipak, s obzirom da se radi o profesionalcima s velikim radnim iskustvom i znanjem, to mi je samo obavljanje posla, kao i uvođenje sitnih inovacija u samoj organizaciji posla i međusobnoj komunikaciji, učinilo lakšim.
    Kakvi su vas poslovi dočekali na novom radnom mjestu?
    Kao što sam već rekao, sve što je vezano za kršenje niza zakonskih propisa u području zaštite okoliša i prirode, jest posao mojih inspektora. Ne mogu zamisliti tjedan bez top teme na nacionalnoj razini kojom se bavimo moji suradnici i ja. Ovaj tjedan to su bile bačve s opasnim otpadom na području karlovačke županije, gdje smo bili prvi suradnici policije u samom otkrivanju bačava, pronalaženju izvora, odnosno počinitelja kaznenog djela, pa sve do analize onoga što u bačvama jest.
    No, ono što sam postavio kao cilj mog vođenja inspekcije, jest bavljenje najtežim, najsloženijim predmetima. Tako je, primjerice, inspekcija odradila posao oko tzv. Crnog brda u Biljanima, trenutno radimo na rješavanju problema i zbrinjavanju kemikalija iz DINA petrokemije Omišalj, dakle rješavamo one probleme koji postoje godinama, a iz ovog ili onog razloga nisu se rješavali.
    Što se tiče inspekcije zaštite prirode, nedavno smo razbili lanac ilegalnog trgovanja kornjačama, čiji tragovi vode sve do Grčke, zaplijenili preparate zaštićenih vrsta, podignuli niz optužnih prijedloga za devastaciju prirode prilikom građevinskih zahvata…
    Uza sve te poslove vezane za kontrolu provođenja zakona, sudjelujem i u radu radnih tijela Vlade RH pri donošenju novih zakonskih regulativa ili izmjenama postojećih. Isto tako, trudim se poboljšati komunikaciju i operativnu suradnju s kolegama iz drugih ministarstava, a sve kako bi zajednički odradili akcije, te kako bi spriječili kršenja zakonskih propisa, i sankcionirali počinitelje.

    restovic ok
    S kojim hrvatskim parkom ili nacionalnim parkom ste imali najviše problema kada su u pitanju inspekcijski poslovi?
    S parkovima imam iznimno dobro suradnju. Surađivao sam sa svim ravnateljima dok sam bio ravnatelj NP Krka i imam samo riječi hvale za kolegice i kolege. Sada sam u nešto drugačijoj ulozi. Naime, sukladno zakonu, inspektori praktički kontroliraju rad čuvara prirode, a i sam rad ustanove. Međutim, mišljenja sam kako čuvari prirode u parkovima ne bi trebali doživljavati inspektore policajcima, već bi zajedno s njima trebali raditi na zaštiti i očuvanju prirode, tog fenomena kojim se možemo pohvaliti svugdje u svijetu.
    Vjerujem da bi čuvari prirode, inspektori zaštite okoliša, kolegice i kolege iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, trebali uvijek ispred različitih instrumenata koje im pruža zakon, imati u glavi isti cilj – očuvanje prirodnih ljepota, biljnog i životinjskog svijeta Republike Hrvatske. Upravo to je i bila moja poruka na ovogodišnjem prošlotjednom seminaru čuvara prirode na rtu Kamenjak u Istri.
    Poznato je da NP Plitvička jezera ‘beru’ najveći prihod od posjetitelja te da shodno tome imaju i najviše ulaza. NP Krka se pomalo penje u brojkama, no nikako da dostignemo onu magičnu brojku od milijun posjetitelja. Što mislite zašto je to tako?
    Vjerujem da postoji niz razloga. Kao prvo, Plitvice su nacionalni park od 1949. godine, a Krka od 1985., što znači da su gotovo 70 godina komunicirali svoje prirodne ljepote kao nacionalni park i da su se pozicionirali kao mjesto koje svaki gost treba vidjeti. Zatim, ne zaboravimo da su Plitvice pod zaštitom UNESCO-a, što daje dodatnu težinu i izaziva veću pozornost, posebno gostima s Dalekog istoka. Plitvice imaju u okviru parka i vlastite smještajne kapacitete s gotovo tisuću kreveta, tako da su zanimljivi kao turističko odredište tijekom cijele godine, dok je kod nas na Krki posjećenost van sezone vrlo niska.
    Želim naglasiti, međutim, da primarna zadaća nacionalnih parkova nije prodaja karata, već očuvanje i zaštitita prirode, cjelokupne flore i faune, tako da pitanje tko je koliko karata prodao nije i niti će biti primarni interes. Nacionalni parkovi trebaju biti pokretači održivog razvoja gospodarstva na svojim područjima, trebaju živjeti suživot s lokalnim stanovništvom, a u tom segmentu je Krka otišla jako daleko. Isto tako i Mljet, Kornati, Brijuni, Kopački rit…
    NASLIJEĐE ZA BUDUĆE NARAŠTAJE
    Jasno je da povećani broj posjetitelja donosi i veću ugrozu za prirodu. S tim u vezi, mislite li da mjere zaštite koje su na snazi mogu adekvatno garantirati zaštitu prirode u parkovima i nacionalnim parkovima u odnosu na turističku komponentu?
    Ono na čemu ću inzistirati za vrijeme rada u ovom sektoru jest stalna potreba za edukacijom svih dionika. Pri tom mislim i na radnice i radnike u parkovima, inspektore, domicilno stanovništvo. Jer samo edukacijom možemo utjecati na prevenciju od devastacije prirodnih fenomena koje imamo širom Lijepe naše.
    Svi infrastrukturni projekti, koje je država u zadnje dvije godine financirala u iznosu od 600 milijuna kuna, imaju za cilj održivi razvoj. Moramo omogućiti povećanje broja posjetitelja, a da se pri tome ne ugrozi prirodni fenomen koji, a to ne smijemo zaboraviti, smo dužni ostaviti našoj djeci i unucima.
    Koji su po vašem mišljenju najveći problemi kada govorimo o razvoju NP Krke ?
    Ja ne bih govorio da NP Krka ima problem kada je riječ o razvoju. Potrebno je realizirati predviđene projekte od kojih je ulaz Lozovac prioritet, jednako kao i uređenje Eko kampusa Puljani. Mislim da se moraju uložiti dodatni napori, posebno komunikacijski, kako bi se promovirale ljepote gornjeg toka Krke. Takvim pristupom i privlačenjem posjetitelja moguće je dijelom rasteretiti Skradinski buk, ali i posjetitelje zadržati više od jednog dana u parku. To Krka može samo uz pomoć lokalnog stanovništva koje već prepoznaje potencijale i pogodnosti takve sinergije.
    NP Kornati unatoč svojoj nevjerojatnoj ljepoti i dalje su nedovoljno posjećeni. Leži li razlog tome u činjenici što posjetitelji ne znaju za Kornate ili u nekom drugom faktoru?
    Kornati iz godine u godinu bilježe sve veću posjećenost. Gotovo da nema gosta koji je kao oblik godišnjeg odmora izabrao nautički turizam, a da nije posjetio Kornate. Manja posjećenost sadržana je i u činjenici da se do Kornata isključivo i jedino može brodom za razliku od prije spomenutih Plitvica ili Krke. S druge strane, i Kornati, kao i uostalom svi parkovi moraju kontinuirano raditi na obogaćivanju ponude, prvenstveno edukativne. Također, a vidim da se na tome počelo raditi, ugostitelji, stočari i ostalo domicilno stanovništvo, mora javnu ustanovu doživljavati kao partnera, a ne neprijatelja koji samo zabranjuje, a ne nudi ništa.
    Ulažemo li općenito kao zemlja dovoljno truda u prezentaciju svojih prirodnih ljepota?
    Smatram da samo zajedničkim radom svih turističkih radnika, možemo napraviti značajne pomake u prezentaciji naših ljepota.
    U vezi prezentacije zaštićenih područja, zadnjih godina probudila se svijest koliko zapravo od takve prezentacije možemo izvući koristi. Još su svježi kadrovi biciklističke utrke Tour of Croatia, što je zapravo najbolji primjer kako bismo i ubuduće trebali promovirati ljepote naše zemlje.
    Kada govorimo o Šibeniku i županiji, nosioci turističkog razvoja su isključivo pojedinci koji su svojim idejama, kreativnošću i projektima naš grad stavili uz bok svjetskim destinacijama. Dojma sam da se u našoj županiji i gradu turizam događa ne zbog postojanja turističkih zajednica, nego unatoč njihovom postojanju. Primjerice, Dubrovnik vrvi reklamama o snimanju popularnog serijala Igre prijestolja, bilježi povećan broj turista koji ciljano zbog toga posjećuju Dubrovnik, a kod nas nisam vidio niti jedan letak koji ukazuje na to da je naš prekrasan grad korišten kao kulisa mnogih scena serijala. Čini mi se da je od strane gradskih otaca diletantski koristiti snimanje tako popularne serije isključivo za promoviranje sebe samih, a ne i za promoviranje svoga grada.
    VRATIT ĆU SE SE U ŠIBENIK
    U Zagreb ste otišli s najavom svog povratka. Mandat aktualne Vlade je pri kraju. Što će izbori iznjedriti nezahvalno je prognozirati. No, koje su vaše ambicije nakon ovoga?
    Slažem se s vama da je nezahvalno prognozirati sto će izbori iznjedriti, no siguran sam da građani prepoznaju postignuća ove Vlade. Kao što znate, nakon niza godina izlazimo iz recesije i po procjeni EK i MMF bilježit ćemo rast BDP-a, industrijska proizvodnja i izvoz konstantno bilježe rast veći od pet posto na godišnjoj razini, ulaganje u obrt, malo i srednje poduzetništvo nikada nije bilo veće, jedna smo od tri europske zemlje koje u prošloj godini bilježe više od dva posto povećanja zaposlenosti, energetska obnova kuća i zgrada se zahuktava, uveli smo red fiskalizacijom i mnoge zemlje kopiraju naš koncept, tu je i centralni obračun plaća, također i turizam bilježi konstantni rast.
    Proveli smo niz mjera s ciljem zaštite najugroženijih skupina od kojih je ‘Oprost dugova’ najvidljivija, ali ne i jedina. Dakle, možemo reci da imamo rezultate bez smanjivanja prava umirovljenicima, radnicima i bez rezova u zdravstvu i školstvu.
    U ovom trenutku ne razmišljam što ću za godinu dana jer sam predan poslu koji radim. Ali nije tajna da ću se sigurno vratiti u svoj Šibenik, jer sam s tom odlukom i išao u Zagreb na studij, ali i sad na dužnost pomoćnika ministra.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...