" "
Više

    " "

    Zahvaljujući stazama Branka Kekelića milijuni turista upoznali Krku

     

    Sve do 1986. godine, danas Nacionalni park Krka bio je Prirodni rezervat rijeke Krke kojim je upravljalo i gospodarilo Šumsko-turističko poduzeće ‘Kras’, današnja Šumarija Šibenik. Branko Kekelić, Slavonac iz Predrijeva, nakon diplome na Šumsko-biološkom odsjeku Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u ‘Krasu’ odrađuje jednogodišnji pripravnički staž, a već narednu godinu biva imenovan direktorom spomenutog poduzeća, kasnije Šumarije Šibenik. U dvadesetak godina rada u šumarstvu na šibenskom području dao je značajan doprinos razvoju šumarske struke, ističući se posebno na planu obnove i zaštite šuma.
    Branko je zanimljiv i zbog projekta o kojem se, nepravedno, vrlo malo zna. Rijetki su posjetitelji Nacionalnog parka Krka koji su se zapitali tko im je omogućio šetnju puteljcima i mostićima dužine oko 1.900 metara, s kojih puca pogled na 17 kaskada na rijeci Krki i koja izlazi na livadu pokraj glavne atrakcije Parka, Skradinskog buka. Ne tako dalekih osamdesetih godina, posjetitelji Prirodnog rezervata rijeke Krke mogli su uživati u znatno kraćoj šetnji nego današnji gosti. Naime, osim puta koji od današnjeg ulaza u Park sa strane Lozovca vodi do velikog mosta na Skradinskom buku izgrađenog krajem devetnaestog stoljeća, i autokampa u nastavku, nije bilo mnogo toga za vidjeti. Današnja kružna staza s mnoštvom mostića, koja gostima pruža uvid u svu biljnu i životinjsku raznolikost rijeke Krke, nije postojala. S Brankom smo razgovarali o projektu kojeg je bio idejni začetnik i realizator.

    OMOGUĆEN OBILAZAK

    Otkud ideja o premošćivanju Krke?

    Krka je tada imala oko 70.000 posjetitelja godišnje. Taj je broj rastao i gostima je trebalo ponuditi više sadržaja. Čim sam došao na Krku sinula mi je ideja o premošćivanju. Veliki most kod Skradinskog buka je na razini mora, a kaskade su na 47 metara nadmorske visine. Tu se Krka račva na niz potoka, više nema jedinstven tok i odmah mi je sinula ideja da taj dio treba učiniti prohodnim i omogućiti gostima obilazak i s te strane jer se radi o vrlo atraktivnom području. Budući da onda nije bilo ni Googlea ni Arcoda, od bivše JNA sam uspio dobiti zračne snimke tog područja i vidio da ga je uistinu moguće premostiti.
    Tko je sve sudjelovao u radovima?

    Stazu je gradilo oko 15 radnika Prirodnog rezervata rijeke Krke, uglavnom radnika u ugostiteljstvu i autokampu. Počeli smo u zimskom periodu 1983., kad nije bilo posla vezanog za ugostiteljstvo. U početku sam se susreo s velikim otporom, prvo jer sam radnike uposlio i zimi, a onda jer je pred nama bio jako zahtjevan posao. Govorili su mi ‘Branko, di ćeš sad to, ‘ko će to sve napravit?’. Mi sve u startu smatramo nemogućim, ali bio sam uporan: ‘Idemo pokušati, pa dokle dođemo – dođemo, ništa nas ne košta.’ 1983. smo počeli pretvarati ideju u djelo. Kako su radovi napredovali bilo je sve više staze iza nas, i sve manje prašume pred nama, pa je tako i moral radnika rastao. Bodrili su nas i momci s Elektrane i Vodovoda koji su navraćali, pa su moji radnici imali sve više elana.

    Kako su izgledali radovi?

    Teško je sad vjerodostojno ispričati kolike su bile muke odrediti trasu staze. Radili smo zimi kad je vodostaj visok i to nam je dodatno otežavalo rad. Naišli smo na živi zid biljaka, smokava, kupina, doslovno prašuma ispred nas. Trebalo je sve to raskrčiti. Lako je bilo kad smo pogodili put, ali bilo je situacija kad bi probili i po dvadesetak metara staze i došli do točke gdje više nismo mogli. Onda se vraćaj natrag i traži novu trasu. Imali smo zračne snimke, ali na terenu je drukčija situacija. Ima stotinu malih riječnih otoka koje je trebalo smisleno povezati. Tražio sam pomoć od ljudi koji su gravitirali tom području, bilo zbog ribolova ili čega drugog pa im je teren bio donekle poznat. Zvao sam brodare i lugare, ljude koji su bili osposobljeni za rad s motornom pilom, svi su bili u poslu. Tražili smo najpogodnija i najplića mjesta za izgradnju mostića. Druge godine je već bilo lakše, radnici su bili motiviraniji kad su vidjeli koliki su posao napravili, shvatili su da ipak nije nemoguće.

     

    Kad ste završili s radovima?

    Radovi na premošćivanju trajali su negdje do 1985. Tada je Krka proglašena nacionalnim parkom i Vinko Matošin je formirao upravu novoosnovanog Nacionalnog parka Krka. Mi smo bili nepoželjni, dvojnost je u svakom slučaju nepoželjna. Ali mi još nismo bili završili s radovima. Tada sam od Uprave Krke zaradio i kaznenu prijavu, budući da smo radili bez ikakvih dozvola. Suglasnost se, doduše, mogla tražiti od ondašnjeg Zavoda za zaštitu prirode, ali Zavod je znao što radimo i nisu pravili nikakve probleme. Međutim, od proglašenja Nacionalnog parka Krka takva se djelatnost više nije smjela odvijati, što je zapravo u redu. Ipak, Kaznena prijava je odbačena i 1986. smo završili s premošćivanjem Krke.

    Kako ste obilježili kraj radova?

    Radnici su bili presretni kad smo probili put do livade. I stanovništvo koje je gravitiralo tom području je bilo oduševljeno, ne mogu nikad zaboraviti oduševljenje ljudi koji su se susreli sa sasvim novom Krkom, Krkom koja im je dotad bila nepoznata. Naravno, mi smo proslavili kraj, iako nikakvog službenog otvaranja ni rezanja vrpce nije bilo. Ipak, bili smo sretni da smo to napravili. Danas malo tko o tome uopće išta zna. Na primjer, Premužićeva staza na Velebitu nosi ime po inženjeru šumarstva koji ju je projektirao i gradio. O ovom projektu nikom ništa nije palo na pamet, a ja nisam htio potencirati da se nešto posebno obilježava i zove mojim imenom, to mi nije trebalo. U šali znam reći ‘Šta ste čekali jednog Slavonca da vam otvori Krku?’

    Kakve su se promjene dogodile nakon proglašenja Nacionalnog parka Krka?

    Novim prostornim planom predviđeno je zatvaranje autokampa, da bi se potom zatvorila i obližnja trgovina jer je izgubila svoj smisao. Uništeno je i jedno odmaralište kojeg sam raskrčio i poravnao, s drvenim klupama gdje su se ljudi zadržavali i odmarali. Ne znam kome je to smetalo. Sad s lakoćom pričam o tome jer je vrijeme odradilo svoje, ali onda je bilo teško vidjeti da ti netko tako lako poništi rad.

    Nekadašnji ‘Kras’, danas Šumarija Šibenik, surađivao je s Nacionalnim parkom Krka?

    Tako je. Danas su i određene površine parka u vlasništvu Šumarije Šibenik, to je imovina poduzeća otkupljena od privatnika čiji su bili tereni. To nam nitko nije mogao oduzeti, radi se o imovini firme koja se ne može prenijeti na upravljanje Nacionalnom parku. S novom upravom smo pregovarali visinu najma za korištenje tih površina. Radi se o sanitarnim čvorovima, dijelu livade kraj Skradinskog buka, kružnoj stazi…-rekli smo ‘To je naše, to smo mi sagradili.’ S vremenom je NP Krka prestao plaćati najam. Šume su tužile Park i taj je predmet još uvijek na sudu.
    Osim kružne staze koju je realizirao, Branku Kekeliću i njegovim radnicima može se zahvaliti i rekonstrukcija vidikovca s kojeg se pogled pruža na Skradinski buk, popločana staza koja vodi od velikog mosta do ugostiteljskog objekta na livadi, popločan pod spomenutog objekta i vrt kojeg je formirao i u njemu zasadio platane.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Franko Vidović: ‘Mi smo ljudi čistih ruku koji...

    Šibenčanin Franko Vidović bio je zastupnik u Hrvatskom saboru 13 godina i definitivno je bio jedan od vrlo prepoznatljivih i aktivnijih zastupnika. S obzirom...

    Žena (48) u Šibeniku, radeći svoj posao, doživjela...

    U Policijskoj postaji Šibenik je provedeno kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjakinjom osumnjičenom za počinjene kaznenog djela prijetnje na štetu 48-godišnjakinje. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je...

    Upis djece u šibenske vrtiće počinje u subotu,...

    Upisi djece u šibenske dječje vrtiće - DV Šibenska maslina, DV Smilje, DV Žižula, DV Sunce, DV Osmijeh i DV Brat Sunce za pedagošku...

    Promjenljivo i danju malo manje toplo

    U Hrvatskoj danas promjenljivo, mjestimice s kišom i vjetrovito. Uz više oblaka uglavnom će na sjevernom Jadranu, u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj biti kiše...

    NAJNOVIJE

    Franko Vidović: ‘Mi smo ljudi čistih ruku koji se nismo valjali u blatu i ‘krmčili’ proračune’

    Šibenčanin Franko Vidović bio je zastupnik u Hrvatskom saboru 13 godina i definitivno je bio jedan od vrlo prepoznatljivih i aktivnijih zastupnika. S obzirom...

    Žena (48) u Šibeniku, radeći svoj posao, doživjela prijetnje smrću

    U Policijskoj postaji Šibenik je provedeno kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjakinjom osumnjičenom za počinjene kaznenog djela prijetnje na štetu 48-godišnjakinje. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je...

    Upis djece u šibenske vrtiće počinje u subotu, 30. ožujka

    Upisi djece u šibenske dječje vrtiće - DV Šibenska maslina, DV Smilje, DV Žižula, DV Sunce, DV Osmijeh i DV Brat Sunce za pedagošku...

    Promjenljivo i danju malo manje toplo

    U Hrvatskoj danas promjenljivo, mjestimice s kišom i vjetrovito. Uz više oblaka uglavnom će na sjevernom Jadranu, u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj biti kiše...