Glazbena scena koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća djelovala u Šibeniku iznijedrila je (najmanje) dva poduzetnika u kulturi na području Hrvatske. Dana se obojica bave koncertnom promocijom, odnosno festivalima, a oni su Vedran Meniga (Pozitivan ritam, PDV, Seasplash,Outlook, Dimension) i Mate Škugor (Žednouho koncerti d.o.o., Terraneo, SuperUho).
Upravo je Škugor u srijedu održao treću motivacijsku radionicu na temu ‘Glazbeni festivali – budućnost hrvatskog turizma’ u prostorijama Urbanog inkubatora 2.0. za koju je zanimanje pokazala nekolicina osnivača nekoliko festivala koji se održavaju na području Šibenika, odnosno županije (Nikola Baraka – Hrvatski festival putnika, Igor Bergam – Regius, Mate Skračić – Festival slobodne glazbe).
Ukoliko ste u poslu spremni na kompromise, onda profil poduzetnika u kulturi u Hrvatskoj kakav odgovara profilu Mate Škugora – nije za vas. Škugor je Žednouho koncerti d.o.o. osnovao 2010. godine u Zagrebu.
-Odlučio sam postati poduzetnik, otvoriti tvrtku u okruženju koje je tada bilo sve samo ne otvoreno prema poduzetništvu u kulturi – prisjetio se Škugor početaka. Usprkos problemima kojima je ekipa ‘žednouhih’ koncerata imala prilikom apliciranja projekata prema natječajima kakve nudi npr Ministarstvo kulture ili Grad Zagreb na čijem području su djelovali, Mate Škugor s vremenom je uspio izgraditi ime vodećeg koncertnog promotra u Hrvatskoj čije ime sa sobom nosi pozitivan predznak i u međunarodnim glazbenim vodama.
– Teško je, nisam znao u kojem će smjeru to ići, koji je krajnji cilj moje poduzetničke avanture… Stvarno nisam znao što će se događati u budućnosti, nikakav visoki cilj nisam postavio. Međutim, kako su se stvari pomicale, tako su se rađale ideje, ciljevi – priznao je promotor koji je, na kraju krajeva, utjecao na karijere mnogih bendova koji su se ubrzo nakon rada sa Škugorom počeli probijati na međunarodnoj sceni ostajući tako vječno zahvalni onom koji im je dao prvu priliku dok su bili ‘no name’. Sjetimo se samo priče s The Nationalom.
Trenutak u kojem je prekinut pritok prijekopotrebnih financija iz Grada Zagreba, Škugor je morao reorganizirati stvari kojima se dotada bavio. Kocka je pala, i NoJazzFestival je otišao u povijest.
– U tom trenutku odlučio sam da jedan festival moram ugasiti, to je bio NoJazzFestival, a da ću jedan preseliti u Šibenik, to je trebalo biti Žedno uho. I to je bio ključni trenutak za nastanak Terraneo festivala – kazao je Škugor kad i kako je nastao festival koji je preokrenuo Šibenik naglavačke.
– Dogodila se priča da su ljudi već na početku prilazili ne samo meni nego i ostalima iz organizacije Terranea da smo napravili čudo i da stvari u Šibeniku nakon ovog nikad neće biti iste. Kad vam netko govori da mijenjate stvari, da mijenjate sredinu to je nešto predivno. A onda se dogodila ta 2014. u kojoj se odjednom dogodilo da se svira na tri, četiri mjesta u gradu. Činjenica je da je Terraneo bio taj koji je ljudima pokazao da se stvari mogu promijeniti i da je promijenio svijest ljudi u gradu, ne samo u ovom gradu, već društvenu svijest općenito u Hrvatskoj. Pokazalo se da je presudna dobra ideja, energija koja stoji iza te ideje i da su ljudi, svi ljudi ti koji mijenjaju stvari. Znači da neće doći netko s neba i posuti nas zlatom – tvrdi.
Ipak, Škugor je izašao iz organizacije Terraneo festivala u njegovoj drugoj godini održavanja kad je festival promijenio vlasnika. S novim vlasnikom iz Velike Britanije, odnosno njegovim načinom rada Škugor se nije mogao složiti.
– Došao sam u situaciju da nisam mogao raditi program festivala već ga je Englez počeo raditi za Engleze i to je bilo bitno razilaženje. Shvatio sam da to nema smisla. Pričekao sam da završi ta druga godina, zahvalio sam se i odlučio sam se posvetiti drugim projektima. U međuvremenu, ideji organizaciji posve drugačijeg festivala koji bi bio posve beskompromisan – rekao je Šibenčanin, priznajući da mu je način djelovanja Britanaca posve stran, a taj beskompromisni festival je SuperUho.
– Potpuno drugačiji od razloga zbog kojih sam ja u ovom poslu. Oni doživljavaju izvođače kao robu, prodaju papir, stol, stolicu… S tim da se radi o principu licitacije gdje najveći ponuđač dobije robu. Ja nisam navikao tako raditi. Navikao sam raditi s ljudima i radim po drugačijem principu – ispričao je beskompromisni Škugor, navodeći da se tim bavi cijeli život, s istim želi nastaviti dalje, između ostalog, i zbog ljudi koji ga okružuju u cijeloj toj priči, to ono što ima smisla kao i doprinos društvu koji pružaju.
– Trenutačno se događa poplava britanskih festivala što ja, u zadnje vrijeme, nazivam festivalski kolonijalizam. Događa nam se to da dolaze Englezi, dolaze s projektima koji su prvenstveno namijenjeni Englezima i drugim narodima velike kupovne moći.Mi smo tu, ne potpuno nebitni, ali recimo da nam prijeti da im postanemo jeftina radna snaga. Ono što bih izdvojio kao pozitivan primjer su Outlook, Dimensions koji aktivno uključuju lokalne suorganizatori, prihvaćaju njihove kreativne ideje i to je jedini primjer gdje se u festivalu u stranom vlasništvu radi na način da nase se doživljava kao netko tko je bitan – tvrdi.
Osim toga, počinje se (polako, ali sigurno) mijenjati percepcija s vrha vlasti u RH – tko su poduzetnici u kulturi i koja je vrijednost njihovog rada (u prvom redu kad su u pitanju organizatori festivala), a sve je počelo s inicijativom ‘Rock je kultura’ koju je pokrenula nekolicine hrvatskih koncertni promotora pod Udrugom Promo čiji su nedjeljiv dio Škugor i Meniga kao zastupnici velikog broja uspješnih glazbenih festivala i koncerata iza kojih stoje.
Za kraj, Škugor je naveo da Šibenik posjeduje sve predispozicije s kojima bi mogao postati grad s ozbiljnom, kulturnom ponudom. Godine 2017. smiješi nam se još jedan festival u okolici Šibenika u stranom vlasništvu što bi moglo podebljati tvrdnju Šibenika kao grada festivala.
Dok svim budućim poduzetnicima poručuje: važno je pokušati, ali mora se biti čvrst, tvrd. I nije da nema odustajanja ili da nema drugog pokušaja.
Kroz projekt Urbani inkubator 2.0 planira se pružiti društvena i fizička infrastruktura mladim ljudima koji žele realizirati svoje poduzetničke ideje. Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je gradu Šibeniku sredstva za nastavak projekta Urbanog inkubatora iz programa Poduzetnički impuls 2014., Mjera C2 -Tehnološki parkovi, poslovni inkubatori i poduzetnički akceleratori. Ministarstvo je prepoznalo već započeti projekt oživljavanja stare gradske jezgre uspostavom inkubatora za razvoj kreativnih industrija te ovim sredstvima omogućilo oživljavanje još jednog prostora u staroj gradskoj jezgri. Projekt ukupne vrijednosti oko 1 milijun kuna Ministarstvo je podržalo s 550.000,00 kuna dodijeljenih sredstava.
