" "
Više

    " "

    INTERVJU: Josip Zanze: Prijašnja buka oko NP Kornata bila je nametnuta. Stavimo na nju točku

     

    Mr. sc. Josip Zanze dipl. oec. novi je ravnatelj Javne ustanove NP Kornati. Zanze je sjeo u vruću fotelju koja se usijala zbog njegovog prethodnika Roberta Bobinca. Kakvo je stanje zaterkao u ustanovi, te s čime će se najprije uhvatiti u koštac, otkrijte u nastavku teksta.

    Kakvo ste stanje zatekli na mjestu ravnatelja NP Kornata?

    Kako je moj četverogodišnji mandat počeo 01. srpnja 2015. godine, te kako sam došao u već zahuktalom ljetnom periodu, nemam pravo ni na 30 uvodnih, a kamoli na 100 Vladinih dana mira. Dakle radim koliko treba, a ne koliko mogu, jer moram moći i više. Radim voljom i svim srcem, kao da sam prvi dan na poslu, s punim entuzijazmom, što, naravno, tražim i želim vidjeti i kod svih radnika NP Kornati.

    Inače, zatekao sam uhodan dnevni rad Ustanove, s izuzetnom dnevnom odgovornosti na poslu svih radnika, kako neposrednih izvršioca tako i njihovih rukovoditelja.

    Nažalost, zatekao sam i dosta pravne, normativne neusuglašenosti, koja se očituje u pravilnicima usvojenim još davne 2001. ili 2004. godine. Kako svi pravilnici ustroja ustanove moraju biti usuglašeni sa Statutom, kojeg je Upravno vijeće usvojilo u prosincu 2014. godine, nakon procedure usuglašavanja s ministarstvom, razvidno je da je tek moj zadnji prethodnik uočio taj problem, i krenuo u rješavanje istog, a svojom je ostavkom proces zaustavio. Sada je logično da se iz temelja mora pretresti ponovno i sam Statut, i s njime usuglasiti sve naše  pravilnike do kraja rujana ove godine. Nakon toga sve to mora usvojiti i resorno ministarstvo, pa zatim i Upravno vijeće ustanove najbrže što je objektivno moguće, sve kako bismo bili normativno sređena Javna ustanova.

    RAČUN LIKVIDAN

    Što je s financijama, kakav ste budžet zatekli u JU NP Kornati i je li poslovanje ustanove bilo uredno?

    Glede financijskog poslovanja, moram reći da će tek neovisna revizorska analiza poslovanja za 2015. dati svoj rezultat polovicom mjeseca rujna. Na dnevnoj razini zatekao sam izuzetno likvidno stanje žiro računa. Uredno se ispunjavaju sve naše obveze, nemamo dugovanja prema nikome, posebno ne prema radnicima i državi. Nažalost, imamo nekoliko slučajeva velikih potraživanja i nakon završenih ovršnih postupaka.

    Bivši ravnatelj otišao je uz mnogo buke. Kolektiv Parka također je tada većinom ustao u njegovu obranu. Kako su vas primili?

    Mislim da su mene svi primili vrlo srdačno, čista srca i duše, očekujući ovogodišnje rezultate i smirivanje tenzija i ‘buke’. A o njoj mogu reći samo ovo – svaka buka s vremenom nestane, akteri utihnu, a rezultati, ako ih je bilo, ostaju.

    Koliko posjetitelja zasad bilježi Park u 2015. godini?

    Ovogodišnja sezona za Park mora biti bolja po svim rezultatima od lanjske i ona to za sada jest. Trenutno bilježimo oko 14 posto bolji rezultat od lanjskog. Lani smo imali dosta kišnih dana, koji su omeli broj posjetitelja u Parku, pa se skoro može reći kako nam i lanjska godina nije relevantna jer ćemo je premašiti. A o samim rezultatima volio bih govoriti na kraju ove sezone, jer čitajući iz dnevnih izvješća, svih neposredni rukovoditelji glede priprema sezone i najava agencija očekuju izuzetan rezultat.

    Koliko povećanje po godinama bilježi park u broju posjetitelja?

    Sve se to ustalilo na oko pet do 10 posto iz godine u godinu. Naš se broj posjetitelja kreće oko 110 tisuća godišnje. Mi smo opterećeni više nego li druge destinacije i nacionalni parkovi zbog same udaljenosti Parka od kopna, pa je dolazak u Park opterećen troškom brodara prijevoznika. Ulazak u Park je, nažalost, sa svih njegovih strana, iako su samo dva službena ulaza – Opat i Proversa. Inače, naša je ulaznica za organizirani prijevoz turističkih brodova samo 20 kuna po registriranom mjestu na plovilu, bez obzira na njihovu popunjenost. Kod individualnih plovila cijena se razvrstava u osam kategorija, ali ne po broju putnika, odnosno posjetitelja, već po duljini plovila.

    Sve cijene se nisu mijenjale niz godina i cijenimo kako ćemo postepeno u narednim godinama cijene morati usklađivati rastom zahtjeva troškova održivog razvoja, koje iz ovih i onih razloga dosad nismo usklađivali, a evidentno je da taj trošak postoji da je velik i da će biti sve veći i veći u našem prostoru koje pokrivamo i za koji kao ustanova skrbimo.

    Ima li protupravnih upada bez plaćanja karte i što je s ribolovom? Poštuju li se pravila?

    zanzeok

     

    Vjerojatno ima i bit će ih i dalje, ali ih mi sve ne registriramo jer je to na akvatoriju od 160 kilometara četvornih gotovo nemoguća misija. Mi registriramo samo one kojima naši recepcioneri pristupe bilo na gatovima ili na otvorenom vezu, kada oni izraze negativni stav spram naplate ulaznice, a takvih je oko pet posto. Što se ribolova tiče, pravila se uglavnom poštuju. Svi polako shvaćamo da i našim morskim resursima treba itekakva njega u skladu s održivim razvojem i da smo svi sudionici te održivosti i tog razvoja. Indijanski poglavica Qwatsinas (Edward Moody), Nuxalk je davno izrekao misao: ‘Moramo sačuvati šume za svoju djecu, unuke i one koji se tek trebaju roditi. Moramo sačuvati šume za one koji ne mogu govoriti u svoje ime, poput ptica, životinja, riba i drveća’. Kada promijenimo imenicu šume, imenicom more, kornatska održivost razvoja postaje jasnija svim ‘nevjernim Tomama’. Održivi razvoj naša je ulaznica u budućnost, koju predajemo svojim potomcima, kako nas ne bi pitali, ‘a što ste radili’.

    NAJVAŽNIJI PROJEKTI

    Koji su najvažniji infrastrukturni zahvati koje planirate poduzeti na Kornatima?   

    Ovdje imamo osnovna četiri zahvata. Prije svega to je zahvat oko završavanje ucrtavanja granica pomorskog dobra. Drugo je upis svih vlasnika u nove zemljišne katastarske knjige i zemljišne knjige suda, a treće je svakako izrada novog Prostornog plana NP Kornati. Sada važeći plan usvojen je davne 2003. godine, i zbog njega ovih dana mnogi stanovnici Kornata primaju rješenja o odbijanju legalizacije svojih objekata. Proces izrade novog PP započet je prije dvije godine, ali je isto tako negdje u ladicama posustao, pa te ladice treba otvoriti i pokrenuti realizaciju tog obimnog zahvata na dobrobit cijele naše zajednice, a Kurnatara posebno. Četvrto je svakako otpad i usuglašavanje postupanja s njime, nakon izrade studije ‘Održivog gospodarenja otpadom’ u JU NP Kornati.

    Zasada mi uspješno nosimo i nosit ćemo ubuduće svoj dio tereta održivog razvoja našeg dijela Kornatskog otočja. Ovdje napominjem, a što se na Murteru itekako dobro zna, našu današnju ulogu u zbrinjavanju otpada po Kornatima. Studija koju ćemo raditi mora tom procesu dati novu rezultantu s kojom svatko na svoj način mora biti upoznat.

    Svi dionici održivog razvoja, a posebice sudionici održivog gospodarenja otpadom, morat će usuglasiti i prihvatiti svoj dio rada, i tereta koji taj rad nosi. Time će, naravno, trebati prihvatiti i svoj dio odgovornosti, kako s makro, tako i s mikro razine. Ovo se odnosi na svakog pojedinca preko svakog domaćinstva, ugostiteljskog objekta, kao i vlasnika svih ostalih nekretnina kojima održivost razvoja postaje nasušna potreba opstojnosti na kamenu i moru kojem se svi generacijama klanjamo.

    Što je s projektom prezentacijskog centra? Bivši ravnatelj zamjerao je što će Kornati biti predstavljeni u Betini. Kako vi na to gledate?   

    Tu smo stranicu okrenuli u novom smjeru, i pozivam sve da se okrenemo budućnosti. Prezentacijski centar u Betini po sporazumu, koji se tek dorađuje i nije još potpisan, ima radni naziv Prezentacijski centar parkova Hrvatske. Tim se naslovom uokviruje prezentacija četiri Parka prirode – Telašćica, Vransko jezero, Biokovo i Velebit, te četiri Nacionalna parka – Krka, Kornati, Paklenica i Plitvice, koji se svi nalaze na 120 minuta vožnje od otoka Murtera.

    Upravljanje uređenim Prezentacijskim centrom daje se na 25 godina, po sporazumu od strane Općine Tisno, PP Vransko jezero i NP Kornati, bez ikakve naknade. Cijela rekonstrukcija plaća se opet uz pomoć resornog ministarstva iz različitih njegovih fondovskih izvora.

    Uprava NP Kornati se ne seli u Betinu. O tome nikad nije bilo riječi u niti jednom dokumentu koji je meni dosad prezentiran, zbog čega mislim kako je prijašnja buka nametnuta i o njoj više ne bih. Stavimo na nju točku.

    No, to nije jedini projekt koji pomaže ministarstvo zaštite okoliša i prirode?

    Naravno da nije. Naveo bih investicijski niz koji vodimo u zajednici s resornim ministarstvom.

    Ministarstvo nam trenutno financira izgradnju Prezentacijskog centra u Vruljama na Kornatima sa stalnom muzejskom postavom. Trenutno se izvode završni unutarnji radovi i dogovaraju završni radovi okoliša prezentacijskog centra. S tim u svezi svako će doći na red i uređenja pristupne rive i dogradnje gatova po novom prostornom planu. Zatim, fondovskim financiranjem preko Ministarstva financiraju se projekt i postavljanje 244 sidrena sustava, zatim video nadzor i digitalizaciju naplate ulaznica, a isto tako financira se projekt nabave polivalentnog katamarana.

    Isto tako, treba napomenuti kako mi nemamo svojih vlastitih sredstava, pa će nam Ministarstvo postepeno financirati obnovu naše kompletne flotile plovila, od gumenjaka, do svih naših poludeplasmanaca, kao i zamjenu naše stare Pinice Purara novom.

    U samome Murteru s Općinom Murter započeti su razgovori o našem novom murterskom Prezentacijskom centru, veličine 240 metara četvornih za koji po troškovniku tek očekujemo vrijednost investicije. Isto tako, u samom Murteru započeti su razgovori o gradnji nove zgrade JU NP Kornati, koju treba po novom prostornom planu Općine Murter tek usuglasiti, a projektni zadatak mora se usuglasiti do kraja rujna.

    Zaključio bih na kraju, kako se u svim ovim investicijama traži i naše učešće od 20 do 30 posto, pa će svakako JU NP Kornati u sljedećim godinama morati sve segmente svog rada i razvoja preispitati i staviti na sasvim nove osnove poslovanja, opet na dobrobit naše Domovine, a posebice Općine Murter.

    IZRADA PROSTORNOG PLANA

    Kako gledate na  gradnju na Kornatima, treba li dopustiti da se otoci, kako to neki kažu, razvijaju dozvoljavanjem gradnje u određenim zonama?

    Ovo je pitanje adresirano na krivu adresu. To će riješiti novi prostornim planom, a zna se proces njegova usuglašavanja. Sve što se dionici njegova usuglašavanja dogovore, a nije u koliziji s pozitivnim zakonima RH, ući će u PP Kornata, a tada je to zakon za sve nas, pa i za JU NP Kornati kojoj sam ja samo trenutno na ravnateljskoj poziciji.

    Ovdje bih svakako apostrofirao lokalnu zajednicu, koja će u izradi PP morati dati svoj visoki doprinos. Murter ima svoju pamet i svoje kadrove koji su uvijek znali osmisliti vizije svog razvoja, pa cijenim da će se oko tog novog PP-a u novim uvjetima voditi široka i plodna rasprava kako bi njen rezultat bio novi plan na zadovoljstvo sviju, a posebice naših Kurnatara.

    Inače, u rujnu ove godine u NP Kornati, sukladno našem poslanju i međunarodnoj suradnji obavit će se terenska nastava za 30-ak studenata švicarskog Sveučilišta u Mendrisiju (Akademija za arhitekturu, Atelier Bearth) na čelu s profesorom Valentinom Bearthom i njegovom asistenticom Francescom Torzo, gdje će studenti u šest grupa na šest lokacija unutar Parka izraditi arhitektonske prijedloge rješenja kuća, okućnica i pristupnih riva sukladno njihovom viđenju sklada čovjeka i prirode na ovim prostorima, što svakako može biti od velike koristi prilikom izrade buduće nove prostorno-planske dokumentacije Nacionalnog parka Kornati.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    NAJNOVIJE

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...