" "
Više

    " "

    Franka Viljac prije odlaska na posao na Europski sud za ljudska prava: ‘Tajna uspjeha je ustrajnost’

     

    U velikom, i vrlo vjerojatno  iscrpljujućem razgovoru za Female Space, mlada Šibenčanka Franka Viljac pred kojom je, u najmanju ruku blistava budućnost, otkrila je kako je to – dobiti posao na Europskom sudu za ljudska prava. Zanimalo nas je kako je bilo studirati u RH i nakon toga otići raditi vani, koliko je naš obrazovni sustav plodan za takvo što, što očekuje od novih izazova i gdje se vidi za pet godina. Franka, srdačna kao uvijek, primjer je upornosti koji se isplati slijediti. Osim o vlastitoj perspektivi, Franka je s uredništvom spremno popričala i o ljudskim pravima, politici te vlastitim strahovima.

    Diplomirali ste 2012. godine, dakle u svega tri godine postigli ste nešto za što ljudima treba, u najmanju ruku, duplo više. Jedna ste od najboljih studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sada kad gledate unatrag, kako biste komentirali hrvatski obrazovni sustav? Koje su vaše metode uspjeha? Između opcije položiti sve ispite u roku bez obzira na prosjek, ipak je definicija uspjeha dvostruka – položiti sve ispite na vrijeme uz odličan uspjeh. Neki kratki rezime obrazovanja pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu?

     Mislim da je u hrvatskim obrazovnim institucijama, uz određene iznimke, nažalost još uvijek prevelik naglasak na teorijskom znanju i pukoj reprodukciji gradiva, dok se pri tom nedovoljno pažnje posvećuje stjecanju praktičnog znanja i osposobljavanju za samostalan rad. Razliku između našeg obrazovnog sustava i drugačijeg modela u kojem je stavljen naglasak na razvijanje samostalnog razmišljanja, primijetila sam na posljednjoj godini studija kada sam provela semestar na Pravnom fakultetu Sveučilišta San Pablo u Madridu. Primjera radi, na zagrebačkom Pravnom fakultetu ispiti se svode manje-više na reproduciranje jako velike količine gradiva (od koje se većina brzo zaboravi), dok smo na Pravnom fakultetu u Madridu ispite polagali isključivo u pisanom obliku, rješavajući problemske zadatke, prilikom čega nam je bilo dozvoljeno koristiti se pomoćnom literaturom (zakonima i drugim izvorima).

    Dakle, bit nije bila memorizirati teoriju, već ju razumjeti na način da se može odmah primjenjivati. Iako primjećujem da se i kod nas polako uvode promjene u tom smislu, činjenica jest da još uvijek većina studenata počne praktično razmišljati tek kada se zaposli. Za uspjeh je bitna dobra organizacija, informiranost i najviše od svega, upornost. Ujedno, već sam na početku studija upoznala jednu od danas svojih najbližih prijateljica, Paulu Poparić Grgas, s kojom sam se pripremala za svaki ispit, a kasnije i za pravosudni ispit. Kad smo jednom Paula i ja na prvoj godini studija stekle status iznimno uspješnog studenta (što vam dosta olakša život jer ste u mogućnosti sami odabirati profesore kod kojih ćete polagati pojedini ispit), jedna drugu smo konstantno podupirale i tjerale naprijed.

    Danas smo obje jedne od najboljih diplomanata Pravnog fakulteta, odvjetničke vježbenice s položenim pravosudnim ispitom s pohvalom Ministarstva pravosuđa, Pauli je ured stipendirao postdiplomski studij na King’s Colledge u Londonu, a ja odlazim na rad na Sud za ljudska prava u Strasbourgu. Da nismo zajedno prolazile kroz sve izazove uvjerena sam da bi nam bilo puno teže.

     Iste ste se godine zaposlili u odvjetničkom uredu, i poznavajući situaciju iz kruga bliskih prijatelja, situacija na tržištu rada za pravnike u principu i nije tako loša. Ispravite me ukoliko griješim, no zapošljavate se u prosjeku puno brže neko većina ostalih struka, a niste deficitarno zanimanje. Ovo nije ljubomora, već praćenje tržišta rada  Koliko je vaš uspjeh na fakultetu zaslužan za to?

     Pravni fakultet je zaista dobra baza za cijeli spektar poslova, stoga diplomirani student prava koji je voljan raditi, uz malo sreće ne bi trebao dugo vremena provesti na burzi. Osim odvjetničkih ureda, razna su mjesta u kojima se možete zaposliti kao pravnik; od privatnih korporacija do državnih institucija. Ipak, najveći broj diplomiranih studenata prava odluči započeti karijeru radeći u odvjetničkom uredu, obzirom da je to možda najbrži način da se stekne šire praktično znanje i dođe do pravosudnog ispita. Šefici ureda u kojem trenutno radim poslala sam otvorenu molbu za zaposlenje i prije same diplome, tako da sam zapravo počela raditi odmah nakon obrane diplomskog.

    Vrlo sam zahvalna što me je prepoznala u moru kandidata i pružila mi priliku za rad. Prilikom zapošljavanja, obzirom na veliki broj studenata prava koji diplomira svake godine, za bolja radna mjesta morate imati nešto po čemu ćete se izdvojiti od ostalih. Iako nije presudno, činjenica da ste završili fakultet u roku dosta govori o vašem karakteru i upornosti (izuzimajući izvanredne situacije koje su mogle utjecati na produljenje vremena studiranja).

    franka viljac

     Što vas je motiviralo na apliciranje za posao na Europskom sudu u Strasbourgu?

    Na posljednjoj godini studija provela sam semestar na Pravnom fakultetu Sveučilišta San Pablo u Madridu u sklopu studentske razmjene. Tamo sam upisala kolegij naziva „ Međunarodna zaštita ljudskih prava“ koji je vodio prof. Francisco Fonseca Morillo, voditelj predstavništva Europske komisije u Španjolskoj, u mladosti i sam Assistant Lawyer na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

    Kolegij je bio koncipiran tako da smo obrađivali europski, afrički, američki i UN sustav zaštite ljudskih prava, a na ispitu smo dobili stvarni slučaj povrede koji smo morali riješiti primjenjujući mjerodavne pravne izvore. Prilikom pripremanja za taj ispit osjetila sam da me jako veseli proučavanje pravnih izvora i sudske prakse u tom pogledu, stoga sad kad se sjetim, mislim da je tu bio začetak želje za radom na Europskom sudu za ljudska prava. Inače, već jako dugo me privlači ideja stjecanja znanja i iskustva u inozemstvu. Vjerujem da svaka osoba kojoj je dana mogućnost da djeluje ima određenu odgovornost da se potrudi i da doprinese svojoj zajednici.

    Rad Europskog suda za ljudska prava temelji se na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Koliko je ona danas aktualna, u smislu da je istina kako je to vrlo važan dokument tog tipa, no od njenog donošenja promijenile su se određene stvari po pitanju ljudskih prava i više se stvari smatra nekorektnima. Kako biste komentirali promjene, kojom se brzinom unose?

    Konvencija je živi instrument i tako ga treba i primjenjivati. Od njezinog donošenja 1950. godine značajno su se izmijenile prilike u kojima živimo, stoga ju Sud prilikom primijene nastoji tumačiti na način da odgovori današnjim potrebama. Primjenjujući Konvenciju u svom radu Sud i sam stvara domete njezina utjecaja, pa tako često i proširuje područja zaštite u odnosu na ona na koja se Konvencija inicijalno odnosila. Promjene se nekad polagano uvode, međutim s tako velikim mehanizmom valja biti oprezan.

    . Što se tiče Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, koliko blisko surađuju, o kakvoj je suradnji riječ, koje su obveze Ureda?

    Uredu zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava povjerena je zadaća zastupanja državnih interesa u postupcima pred Sudom. Jednom kad Sud Uredu dostavi individualni zahtjev, odnosno tužbu podnesenu protiv RH, Ured nastoji osporiti dopuštenost i osnovanost iste te dostavlja dokaze usmjerene na pobijanje navoda podnositelja tužbe o postojanju povrede. Dakle, nastojeći obraniti državu od podnesene tužbe, Ured zastupnika RH de facto djeluje kao specijalizirani odvjetnički ured države. Ured ujedno koordinira izvršenje presuda Suda i daje mišljenje o usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s konvencijskim pravom te što je jako važno, radi na educiranju javnosti o konvencijskom sustavu.

    Europski sud za ljudska prava (ECHR) donio je, recimo 2014. tri presude protiv Hrvatske koja zbog kršenja prava svojih građana i ta tri slučaja RH je morala platiti gotovo 30.000 eura odštete i 11.000 eura sudskih troškova, informacije su suda u Strasbourgu. Hoće li vam biti neobično voditi borbu protiv hrvatskih institucija? Odnosno, s obzirom da je dobar dio građana inertan i da ih je vrlo teško pokrenuti, imate zbilja jednu dragocjenu poziciju. Kako biste to komentirali?

    franka viljac1

    Svaka presuda kojom se utvrđuje da je neka država povrijedila prava i slobode zajamčene Konvencijom i Protokolima, pogotovo ako se radi o opetovano utvrđivanoj povredi, zapravo je kritika istoj i glavni indikator na kojim područjima je potrebno izvršiti promjene kako bi njezino djelovanje bilo u skladu s konvencijskim standardima.

    Velik broj presuda donesenih protiv RH odnosi se na neadekvatne uvjete u zatvorima, neučinkovitu istragu, a ponajviše na pretjeranu duljinu sudskih postupaka. Razmišljajući dugoročno, državi bi bilo ekonomičnije uložiti u promjene u navedenim područjima, nego kontinuirano plaćati dodijeljene pravične naknade i sudske troškove. Mislim da ću radom na tužbama protiv RH dobro upoznati način funkcioniranja državnih tijela i probleme koji se javljaju u njihovom radu, tako da možda jednog dana budem imala priliku i sudjelovati u njihovu rješavanju.

     Vjerujem da je užasno glupo sada pitati što planirate u budućnosti, no ovo se pitanje za nekoga ovako ambicioznog gotovo nameće samo? Čak ne u smislu da nam otkrijete svoje planove do u detalje, već kako izgleda profesionalni put mlade osobe koja je ovako sigurno i čvrsto startala?

    U ovom trenutku nemam točnu viziju čime ću se baviti nakon mandata na Sudu. Obzirom da je položaj Assistant Lawyer -a vremenski ograničen (maksimalno 4 godine), vjerujem da ću tijekom rada sazreti u profesionalnom smislu i shvatiti u kojem smjeru dalje ići. Zaista su široke mogućnosti, a zasigurno znam da se moram nastaviti truditi i raditi i da će se na taj način otvarati prilike. Ako se otvore, slijedit ću srce, kao i do sada. Htjela bih uskoro zasnovati i obitelj, tako da je sve u Božjim rukama.

    Koja vam je grana prava najzanimljivija i što očekujete od Suda? U čemu biste se željeli usavršiti i čime, u konačnici, baviti? Koja prava su, po vama, trenutno među najugroženijima? Jasno je kako je posljednja rečenica vrlo nespretna i kako nije nužno rangirati probleme po modelu “nama je gore”, no postoji li neka skupina uz koju ste na ovaj ili onaj način vezani?

    Kao Assistant Lawyer radit ću isključivo na tužbama podnesenim protiv RH, a u početku ću se najviše koncentrirati na proceduralno ispitivanje tužbi, vođenje korespondencije među strankama i praćenje predmeta u njihovom daljnjem tijeku. Budući da osoba, da bi se uopće obratila Sudu, prvo mora iscrpiti sve domaće pravne lijekove što najčešće uključuje i postupak pred Vrhovnim i Ustavnim sudom RH, vjerujem da ću zaista ući u dubinu hrvatske sudske prakse, a radom na predmetima pred Sudom steći jako puno znanja općenito.

    U odnosu na RH trenutno se najveći broj tužbi odnosi na povredu čl. 6. Konvencije (pravo na pošteno suđenje), i to konkretno na duljinu postupaka, ali u posljednje vrijeme i na pravičnost suđenja. Pravo na pošteno suđenje zapravo obuhvaća cijeli niz procesnih prava stranke u postupku (pravo na pristup sudu, na pravnu pomoć, na procesnu ravnopravnost stranaka, pravo na dokaz, na obrazloženu sudsku odluku, na nezavisan i nepristran sud itd.), koja prava čine osnovu pravilnog funkcioniranja pravne države. Bit će jako zanimljivo pratiti rješavanje problema vezanih uz opetovano utvrđivanu povredu čl. 6. Konvencije.

    Koliko vam je poznata suradnja Suda s civilnom scenom, odnosno, NGO-ovima, koja je sve češća u posljednje vrijeme s obzirom da su obično NGO-vi oni koji dižu glas oko određenog problema. Kako gledate na to?

    Nevladine organizacije su ovlašteni podnositelji individualnog zahtjeva, odnosno tužbe Europskom sudu za ljudska prava ukoliko smatraju da je određena država povredila prava i slobode zajamčene Konvencijom i Protokolima. Ne samo da su nevladine organizacije na taj način ovlaštene sudjelovati kao stranka u postupku pred Sudom, zastupajući prava svojih štićenika, već je njihova uloga vrlo značajna za rad Suda općenito.

    Osim što najčešće prve skreću pozornost javnosti na određene probleme u društvu, nevladine organizacije uvelike pomažu Sudu svojim izvješćima koje po potrebi dostavljaju kao dokaz, vođenjem dokumentacije o određenim povredama, praćenjem rada državnih tijela, pružanjem pomoći osobama čija su prava povrijeđena itd.

    IZVOR: Portal Female Space

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana...

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    Sunčani se regionalnim obvezama vratili pobjedom nad Radničkim

    Vaterpolisti Solarisa vratili su se regionalnim obvezama. I upisali pobjedu. U razigravanju za plasman od šestog do osmog mjesta u Premier RVL-u u Crnici...

    NAJNOVIJE

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana druženja i zabave’

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    Sunčani se regionalnim obvezama vratili pobjedom nad Radničkim

    Vaterpolisti Solarisa vratili su se regionalnim obvezama. I upisali pobjedu. U razigravanju za plasman od šestog do osmog mjesta u Premier RVL-u u Crnici...