Večeras je u šibenskoj knjižnici otvorena izložba ‘Kako smo splavarili Krkom’. Riječ je o izložbi fotografija zabilježenih 1964. Godine za vrijeme jednog, tada pionirskog, pothvata – splavarenja rijekom Krkom.
– Izložba je trebala biti postavljena u našoj galeriji, ali zbog nedavnih poplava, preseljena je u predvorje i u biti na taj način će biti još dostupnija građanima. Pothvat na koji je šestero muškaraca poduzelo prije 51 godinu je uistinu pionirski za to vrijeme, čak i avangardno te je to nešto s čime se možemo pohvaliti – rekla je na otvorenju izložbe Zdenka Bilušić.
Aparat koji se tada koristio nije niti blizu onoga što današnja tehnologija nudi i zato ovo dobiva na još većoj važnosti. On se nije nosio ciljano, fotografije nisu bile planirane već su nastale usput, onošto je jedino bilo u planu jest splavarenje, ispričao je jedan od sudionika.
Vrijeme je to kada se svijet nije gledao kroz objektiv aparata,mobitela i kamera, kada se trenutak proživljavao vlastitim osjetilima i upijao očima, kada bi fotografije nastajale spontano, bez velikih planova i bezbroj pokušaja. Jedan klik na gumb i to je to, nije bilo filtera, nije bilo photoshopa – ono što je na fotografijama, tako je i bilo. Bez uljepšavanja.
-Moram priznati da osjećam pozitivnu zavist, doživjeti Krku i taj krajolik kada je bila autentičnija i divlja, kada je bila u svojoj čistoj ljepoti – istaknuo je Krešimir Šakić, ravnatelj JU ‘NP Krka’.
Sveukupno 36 dijapozitiva, foto građa koja je preživjela dugi niz godina i donijela nam dio prošlosti. Riječ je o fotografijama koje će zbog svoje dokumentarne vrijednosti i fotografske iskrenosti ostati zapis jednog vremena.
Nakon otvaranja izložbe, u multimedijalnoj dvorani je održano predavanje na istu temu, što je ovim fotografijama i cjelokupnoj izložbi dalo jedan poseban ton. Mogućnost da posjetitelji prožive te trenutke kroz priču samih sudionika. Branko Ungarov, Vitomir Katić, Ivo Čulav, Nikica Stošić, Ivica Širinić i Josip ( Braco) Ungarov bili su sudionici ove ekspedicije koji su se prema prvi slogovima svojeg prezimena nazvali ČUSTUNKAŠI.
Josip je bio najmlađi član posade sa samo 14 godina, a njegov otac je bio idejni začetnik ove ekspedicije Krkom. Splav od 6 dasaka, osam kamionskih guma, relativno improviziranog motora koji je mogao potegnuti 2 km/h i puno dobre volje je činilo ovu avanturu koja živi i 51 godinu nakon. Sa posjetiteljima su podijelili i priče što su sve doživjeli putem, žene koje peru robu na rijeci gdje ih je jedna upitala koliko im plaćaju za to što se muče. Kada je dobila odgovor da im ne plaćaju ništa, samo je komentirala ‘Ludih li ljudi’. I bila je u pravu, nasmijali su se predavači.
Izložba koju svakako vrijedi pogledati i kroz fotografiju doživjeti bar malo onoga što je Krka nekad bila.
