" "
Više

    " "

    Županijske ceste propadaju, ministarstvo šuti, a Dalmatinci se pitaju: Dokad ćemo ginuti zbog vašeg nemara?

     

    U prvih devet mjeseci ove godine na hrvatskim je cestama poginulo 228 osoba. Usporedimo li te crne brojke s istim razdobljem prošle godine, to je 35 smrti više ili, pretvoreno u hladni jezik statistike, povećanje od nezanemarivih 15 posto.

    U čitavoj 2014. u prometnim je nesrećama smrtno stradalo 308 osoba (od čega osmero djece), teške tjelesne ozljede je zadobilo 2675 ljudi, a lakše 11.547. Indikativno je da je najviše smrtno stradalih prilikom slijetanja vozila s ceste (28,6 posto), a potom slijede stradali u naletima na pješake (23,7 posto ukupnog broja poginulih), piše Slobodna Dalmacija.

    Uz takvu statistiku, plan o smanjenju broja poginulih u prometu na manje od 213, naveden u “Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020.” zvuči tek kao lijepa želja…Naravno da ni Dalmacija, koja pogotovo ljeti ruši rekorde prometnosti, nije iznimka u tom smislu: samo na području PU splitsko-dalmatinske u prvih devet mjeseci broj smrtno stradalih je povećan na 24 (s 15 u istom razdoblju 2014.). Porast broja fatalnih nesreća bilježi se i u Zadru i okolici, Šibeniku, Dubrovniku…

    Zvoni alarm

    Osim o nedovoljnoj pozornosti vozača i sklonosti kršenju prometnih pravila, odnosno ignoriranju usputne signalizacije, to bi moglo ponešto govoriti i o stanju dobrog dijela cesta kojima se vozimo. A one su, barem kad je riječ o županijskim i lokalnim cestama, za koje su od 1997. zadužene županijske uprave za ceste, u alarmantnom stanju! Govorimo o 70 posto javnih cesta, tj. o 18.683 kilometra (9703 km županijskih i 8979 km lokalnih), ili gotovo tri puta većoj kilometraži od one o kojoj brinu Hrvatske ceste. Više od pola, tj. oko 60 posto tih cesta vapi za izvanrednim rekonstrukcijama kako bi se dovele u prihvatljivo stanje, a putnici ne bi nosili glavu u torbu. Unatoč povećanju realnih troškova za oko 50 posto, županijske uprave za ceste stalno su na udaru rezova, zbog čega je, upozoravaju iz Udruge županijskih uprava za ceste, došlo do točke ugrožavanja sigurnosti sudionika u prometu.

    Ministar šuti

    “Mi smo 2003. ukupno dobivali od naknade pri registraciji vozila, prihoda iz trošarina benzina i sufinanciranja lokalne samouprave 1250 milijardi kuna. Ove godine smo dobili 810 milijuna kuna. Samo u posljednje tri godine ulaganja u županijske i lokalne ceste smanjena su za 30 posto! Od 2003. ulaganja su manja za 40 posto, dok su nam troškovi u međuvremenu porasli za 50 posto. Rezanje ulaganja i daljnja centralizacija države prijeti urušavanjem najveće mreže cesta i nedopustivog smanjenja sigurnosti. Mi na to u ime struke moramo upozoriti javnost”, upozorava Nino Vela, predsjednik Udruge. Zbog toga su nedavno poslali dramatično intoniran apel i resornom ministru Siniši Hajdašu Dončiću, a na uvid i predsjedniku Vlade te predsjednici Republike. Odgovora nema, a kažu i ne očekuju ga do izbora, iako im bilo kakvo politiziranje situacije ne pada na pamet. U pitanju je, podcrtavaju, sigurnost svih na cestama. Uostalom, ističu, tu se slažu svi župani i svi čelnici županijskih uprava za ceste, neovisno o stranačkoj pripadnosti.

    “Snižavanje godišnje naknade za ceste, koja se plaća pri registraciji, donijelo je dodatno smanjenje ulaganja za oko 100 milijuna kuna godišnje, što se neizbježno mora odraziti na ulaganja u same ceste. I zato se nikako ne mogu složiti s Vladinom ocjenom da je to bio parafiskalni namet, jer je riječ o sredstvima koja koristimo za namjensko ulaganje, izravno u ceste!”, tvrdi Vela.

    Iz uprava s rezignacijom dodaju kako je od 2003. benzin poskupio sa 6,42 kune po litri na više od 10 kuna; dok je bitumen, bez kojeg nema asfaltiranja, poskupio čak 214 posto! Sa 1502 na 4725 kuna po toni. Stopa inflacije od 2003. do danas iznosi 34 posto…

    Još restriktivnije proračunske projekcije za 2016. dodatno zvone na uzbunu, jer bi uprave za ceste trebale dobiti još manje, tj. 730 milijuna kuna. “Ove godine imamo na raspolaganju 43.700 kuna po kilometru, ili 8 kuna po metru kvadratnom, a u 2016. ćemo imati 39.400 po kilometru, ili 7,16 kuna po metru kvadratnom. Dalmatinske uprave još dobro i prolaze jer dobivaju više od, recimo, koprivničko-križevačke ili ličko-senjske, gdje je manje automobila. Također, tu treba kazati da stručni izračuni pokazuju kako bi godišnje trebalo ulagati 78.250 kuna po kilometru, ili 14 kuna po metru kvadratnom, i to je još minimalni izračun, jer optimalni govori o 19 kuna po metru kvadratnom, ovisno o standardu i sigurnosti koja se želi time postići”, upozorava Vela.

    Sporne trošarine

    A da nije riječ o “jednom od” predizbornih pritisaka na Vladu govori i podatak da Hrvatska zajednica županija i Županijske uprave za ceste od 2013. Ministarstvu prometa predlažu uspostavu održivog sustava financiranja županijskih i lokalnih cesta. “Za usporedbu, po financijskom planu Hrvatskih cesta, samo za održavanje državnih cesta ove je godine osigurano 72.390 kuna po kilometru, tj. 261.900 kuna po kilometru kad je riječ o financiranju svih radova HC-a”, uspoređuje Vela.

    Problemi ŽUC-ova su i svojevrsni dokaz neuspjele decentralizacije: “U međuvremenu je ova vlast povećala trošarine na gorivo, ali ta sredstva idu u državni proračun, dakle to je centralizacija namjenskih županijskih sredstava. Mi iz trošarina dobivamo 18 milijuna kuna, dok smo, usporedbe radi, od 2004. do 2012. dobivali 240 milijuna kuna”, otkriva Vela, dodajući kako država na ovaj način tjera uprave “u loše gospodarenje javnim dobrom”.

    Inače, splitska uprava upravo radi na cesti Dugopolje-Bisko, dionica duga 5,5 kilometara stajat će oko 13 milijuna kuna. No, tvrde, i oni su prisiljeni smanjiti ulaganja za nekih 30 posto. Bilo bi zaista porazno da na kraju račun za ova rezanja plate građani. Svojim životima.

    IZVOR: Slobodna Dalmacija

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    NAJNOVIJE

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...