Prema Telegramovim informacijama unutar HDZ-a sve se više spominje mogućnost da Mostu za premijera ponude Andreja Plenkovića, HDZ-ova zastupnika u Europskom parlamentu. Plenković bi, po navodima tih izvora, predsjedniku stranke Tomislavu Karamarku bio nametnut kao rješenje koje bi bilo prihvatljivo Dragi Prgometu, jednom od lidera Mosta i otpadniku iz HDZ-a koji je bio zagovarao umjereniju retoriku i politiku.
Jasno je da bi time pozicija Tomislava Karamarka bila dramatično oslabljena i pitanje je bi li se mogao zadržati na čelu stranke koja ima dugu tradiciju obračuna sa predsjednicima nakon izbornih ili drugih neuspjeha.
Verbalni napad u Bijelom salonu izbornog stožera
Izvori Telegrama kažu da unutar stranke jača nezadovoljstvo jer Karamarko je puno toga obećao, a ništa nije ispunio. U HDZ-u smatraju da bi proeuropska, konzervativna i građanska tradicija Andreja Plenkovića bila dovoljna da Most pristane na njega kao mandatara buduće vlade.
U operaciju dovođenja Plenkovića diskretno se uključila i predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović, a ima određeni broj utjecajnih saveznika u vrhu HDZ-a. Jako bitna u tom planu je pozicija Milijana Brkića, glavnog tajnika Hrvatske demokratske zajednice.
Loš izborni rezultat Domoljubne koalcije dodatno je poremetio odnose šefa HDZ-a Tomislava Karamarka i glavnog tajnika stranke Milijana Brkića. Ozbiljne napetosti otvoreno su pokazali odmah nakon objavljivanja izbornih rezultata u nedjelju navečer, u Bijelom salonu restorana Globus, u kojem se nalazio izborni stožer HDZ-a. Telegramovi izvori kažu da je dio uglednih uzvanika svjedočio eksplozivnom verbalnom napadu Milijana Brkića na Karamarka i bijesnom odlasku sa skupa desne opcije.
Uspješna kampanja Grabar-Kitarović
Bolji poznavatelji osjetljivih odnosa između Tomislava Karamaraka i Milijana Brkića smatraju da iza svega stoji duža povijest sukoba i strateških neslaganja dvojice ključnih ljudi HDZ-a. Za razumijevanje geneze tog dubinskog prijepora, koji se dugo skrivao od HDZ-ova članstva i javnosti, moramo se vratiti na kraj prošle godine kada je Milijan Brkić završio vrlo uspješno vođenje predsjedničke kampanje Kolinde Grabar Kitarović.
Karamarko, pak, u početku nije bio pretjerano uvjeren da bi gospođa Kitarović mogla dobiti Ivu Josipovća. No, HDZ-ova stranačka infrastruktura, a prije svega Josipovićeve strateške pogreške u kampanji, te činjenica da je mislio kako će mu pobjeda sama pasti u krilo, dovele su Kitarović do tijesne pobjede. Početkom godine u HDZ-u se sve složilo: golemi rejting, kontrola pozicije šefa države nakon 15 godina vladavine lijevih predsjednika i savršeni preduvjeti za osvajanje parlamentarnih izbora.
Sukob oko predsjedničkih savjetnika
No, tada se Karamarko ozbiljno zamislio: utjecaj Milijana Brkića bio je na vrhuncu i to su mu, neki od suradnika, počeli često spominjati kao ozbiljan problem. U argumentaciju protiv Brkića dodali su i nesretnu epizodu sprepisanim diplomskim radom i aferu Karlovačka banka.
Na tragu toga šef HDZ-a poduzima nekoliko poteza: unatoč Vasinom snažnom protivljenju postavlja kompromitiranog i smijenjenog bivšeg šefa SOA-a Josipa Buljevića na mjesto savjetnika predsjednice za nacionalnu sigurnost. Brkić je tamo želio vidjeti Josipa Jurčevića, također bivšeg dužnosnika tajne službe. Bio je i protiv postavljanja bivšeg Glavaševa korifeja Mate Radeljića na poziciju savjetnika za unutranju politiku.
Teške riječi na privatnoj večeri
Oko toga su pale teške riječi na jednoj privatnoj večeri pa su već tada promatrači iz HDZ-a tvrdili kako taj sukob neće tako brzo završiti. Sasvim točno jer je Karamarko nastavio s demontiranjem i marginaliziranjem Brkićeve mreže suradnika u HDZ-u, kažu izvori Telegrama.
Nakon ovoga Brkić je bio na sigurnom putu prema dolje: imenovanjeJosipe Rimac za šeficu izborne kampanje bio je konačni dokaz da Karamarko i Brkić, u slučaju izostanka izbornog uspjeha, neće dugo zajedno.
