ČEST razlog zabrinutosti roditelja svakako je djetetova izbirljivost u jelu ili čak potpuno odbijanje hrane.
Sretni su oni roditelji čija djeca jedu sve. Međutim, mališani često ne pristaju na kompromise i odlučno odbijaju hranu. Dijete između prve i treće godine uči se snalaziti u svijetu, komunicirati i preuzimati kontrolu nad pojedinim područjima svojega života. Hranjenje je jedno od prvih područja na kojem će to pokušati, odnosno početi donositi odluke o tome koju vrstu hrane želi jesti, a koju ne želi.
Roditeljska je uloga ohrabriti svoje dijete da donese zdrave odluke, ali također je bitno djetetu omogućiti određenu slobodu u izboru onoga što će, kada i kako jesti. Roditelji bi trebali djetetu ponuditi razne vrste zdrave hrane, te mu dati mogućnost izbora koju će od ponuđenih vrsta hrane jesti, a koju će odbiti.
Ukoliko vaš mališan nema medicinskih problema i prehrana je odgovarajuća, opustite se, bez obzira na slab apetit, jer će njegov rast i razvoj biti sasvim normalni. Pridržavajte se ovih savjeta i uključite dijete u pripremu obroka, trudite se da svi ukućani zajedno jedu.
1.Budite dobar primjer
Ukoliko želite da dijete nešto jede, pokažite mu svojim primjerom da je to ukusno. Velike su šanse da će bar željeti probati. Usporedite konkretno jelo sa nekim koje vaš mališan već jede i objasnite mu zašto se baš to jelo nalazi u tanjuru, uz neku zanimljivu priču. To ne znači da će mu se svidjeti, ali nemojte odustati, već ostavite pred njim ručak koji je spremljen, ali ga ne prisiljavajte da pojede.
2.Bez prepunih tanjura
Što god da pripremate svome mališanu, nikako nemojte prepuniti tanjur. Nekome ko nije gladan i ko odbija jesti vrlo je mučno vidjeti pun tanjur, pa se njegov apetit još više smanjuje. Puno je bolje da mu servirate po malo i tako mu olakšate. Sigurno će tražiti još vremenom, kada mu se razvije apetit i ukoliko je gladan.
3.Obrok bez „bravo“
Očajne mame i tate često čestitaju svojoj djeci kada pojedu hranu, što je pogrešno. Pojesti ručak nije nikakva vrlina, to je privilegija. Svi jedemo kako bismo nahranili tijelo, a ne kako bismo ugodili užoj i široj familiji. Koliko god vam to zvučalo pomalo suludo i surovo, zaista nema razloga za “bravo”. Svaka baka zna da je ova faza u djetetovom odrastanju sasvim normalna i prirodna. Dakle roditelji, samo budite strpljivi i nikako ne ucjenjujte djecu sa rečenicom – “Ako sve pojedeš, dobiti ćeš čokoladu”
4.Stol služi za jelo
Nemojte trčati po stanu sa hranom i ne dajte djeci da jedu gledajući omiljeni crtić u dnevnoj sobi na krevetu. Uklonite sve uređaje koje odvlače pažnju vašeg djeteta od toga što je u tom trenutku važno, a to je ručak i očekujte da će pojesti više hrane, nego ispred računala ili TV-a. Od malih nogu naučite ih da se jede za stolom.
5.Sve je u boljama
Na naš doživljaj privlačnosti i zainteresiranosti za jelo, prije no što ga kušamo, utječe izgled i miris hrane, što se katkad zaboravlja. Ako nam je hrana na izgled neprivlačna, vrlo se lako može dogoditi da je nećemo željeti kušati.
Nema razloga da neke namirnice isključite iz prehrane vašeg mališana do određenih godina. Luk, paprika, brokula, mrkva – sve je to ukusno i zdravo, pa zašto bi dijete bilo uskraćeno? Neka se vaš tanjur pretvori u slikarsko platno! Pustite mašti na volju i od paprike pravite automobile, od brokule gustu šumu, od ljubičastog luka i mrkve pužiće. Oni malo vještiji, uvijek se mogu osloniti i na razne boje i ukuse preljeva, koje također mogu iskoristiti za svoje malo “remek djelo” u tanjuru.
Izvor: Index.hr
