Istraživanje Državnog sveučilišta Ohio pokazuje da pušač godišnje svog poslodavca u prosjeku ‘košta’ 35.106 kuna više od nepušača, a najveći trošak predstavlja ‘čik pauza’ – 17.935 kuna. U isto vrijeme, druga istraživanja pokazuju da nikotin poboljšava koncentraciju i pamćenje te održava budnost.
MojPosao je istražio kakve su pušačke navike hrvatskih zaposlenika i kako ‘čik’ pauza utječe na njihov posao.
Više od polovice ispitanih (54%) su pušači, među kojima njih čak 92% puši i za vrijeme radnog vremena. Tek 8% ispitanika suzdržava se od svoje navike dok su na poslu.
Koliko novaca i vremena trošimo na pušenje?
Najveći broj ispitanih (41%) na cigarete mjesečno troši između 200 i 500 kuna. Četvrtina ispitanika (26%) troši između 500 i 800 kuna, dok iznad 800 kuna potroši 9% ispitanika. Manje od 200 kuna mjesečno na cigarete potroši 24% ispitanika.
Na pitanje hoće li konstantno povećanje cijena cigareta utjecati na njihove pušačke navike, najviše ispitanika (54%) odgovara da će pušiti i dalje. Smanjenje pušenja planira 28% ispitanika, dok će ih 9% prestati kupovati cigarete i počet će kupovati duhan. Svega 9% ispitanika navodi prestanak pušenja zbog povećanja cijena cigareta.
Većina ispitanika (52%) na cigaretu potroši 15 minuta radnog vremena. Na ‘čik pauzi’ od pola sata ostane 35% ispitanika, dok 9% njih na cigaretu potroši i 45 minuta radnog vremena. Do sat vremena na pušenje potroši 3% ispitanika, dok ih 1% iskoristi i više od sat vremena za svoju naviku.
Čak 93% ispitanih pušača smatra da ne troši previše radnog vremena na pušenje, dok ih 3% priznaje da im na ovu naviku otpadne previše radnog dana. Provode li previše vremena na ‘čik pauzi’ ne zna procijeniti 5% ispitanih.
Za razliku od pušača, čak 79% nepušača smatra da kolege pušači troše previše vremena na pauzama za cigaretu.
Produktivnost i posljedice pušenja na poslu
Da cigareta pozitivno utječe na njihovu produktivnost tvrdi 45% pušača, dok ih 40% priznaje da nema takvog utjecaja. Svega 3% ispitanika navodi da cigareta smanjuje produktivnost, a 12% ih ne zna procijeniti učinak pušenja na produktivnost.
Za razliku od pušača, nepušači tvrde da pušenje za vrijeme posla smanjuje produktivnost (41%).
Većina pušača (74%) na poslu nije doživjela neugodne posljedice zbog svoje navike. Neugodnosti od strane nadređenog doživjelo je 14% pušača, a 12% neugodnost je doživjelo od strane kolege nepušača.
„Negativni komentari tipa ne radiš dovoljno kada imaš vremena za pušenje.“ i „Kolegice troše vrijeme na Facebook i slično, a ja odem zapalit, svi sretni i zadovoljni…“ neki su od komentara ispitanih pušača.
Bez obzira što i sami puše, 42% pušača smatra da pušenje ostavlja loš dojam na nadređene. Isto toliko ispitanika (42%) smatra da pušenje ostavlja loš dojam na poslovne klijente, dok ih 15% smatra da pušenjem ostavljaju loš dojam na kolege.
Mišljenje nepušača je da pušenje najviše ostavlja loš dojam na klijente (76%), a zatim na nadređene (64%) i ostale kolege (54%).
Nepušači smatraju da su kolege pušači bolje povezani
Petina nepušača (21%) osjeća se izolirano od strane pušača. Većina (64%) ipak nema takav osjećaj. Bez obzira što se možda i ne osjećaju izolirano, polovica nepušača (50%) smatra da su pušači međusobno bolje povezani.
„Više informacija, mogućnost razmjene iskustva, bolje povezivanje s kolegama i nadređenima“, smatra jedan od ispitanika.
S druge strane, njih 38% smatra da pušači nisu bolje međusobno povezani, dok ih 13% ne zna procijeniti.
