Stručnjaci kažu da je laž da jedna pseća godina vrijedi sedam ljudskih. Do sada se mislilo da pseće godine možemo izračunati ako njegove ‘ljudske’ godine pomnožimo s brojem sedam.
Znanstvenici sad kažu da je to ipak malo složenije. Kod pasa, kažu, postoje razlike u izgledu i veličini kakve se kod nijedne druge vrste ne mogu naći, a upravo o veličini i vrsti psa ovisi i njegovo starenje.
Opće pravilo kaže da veće rase žive kraće, ali rastu i razvijaju se sporije, što znači da će mali jorkširski terijer s dvije godine biti ‘stariji’ od danske doge, as pet godina ‘mlađi’ od nje.
Osim veličine nakon treće godine veliku ulogu igra i vrsta psa, pa je tako buldog, pas srednje veličine, vrsta koja živi najkraće (samo oko 6 godina) dok neke vrste manjih terijera mogu doživjeti i 15 do 20 godina.
Tijekom prve tri godine, dakle, relativna starost psa može se procijeniti po njegovoj veličini.
Nova formula za računanje psećih godina glasila bi:
Za male pse: 12,5 godina za svaku ljudsku godinu, tijekom prve dvije godine života
Za pse srednje veličine: 10,5 godina za svaku ljudsku godinu tijekom prve dvije godine
Za velike pse: 9 godina za svaku ljudsku godinu tijekom prve dvije godine
Za psa starijeg od 3 godine presudna je vrsta. Za buldoga, na primjer, broj ljudskih godina množimo sa 13,42, za njemačkog ovčara sa 7,84, a za jazavčara i druge male pse sa 4,32.
Istraživači sa Sveučilišta u Georgiji u Americi kažu da sterilizirani psi žive duže.
