Hrvatski javni dug na kraju trećeg tromjesečja 2015. godine na razini je od 186 milijardi kuna ili 85,9% BDP-a, pokazuju podaci HNB-a.
Premda je drugi mjesec zaredom zabilježio pad na mjesečnoj razini, ukupni javni dug nastavio je s razmjerno snažnim godišnjim stopama rasta, stoji u analizi RBA.
Ukupni javni dug koncem rujna bio je za 1,4 milijarde kuna (0,5%) niži u odnosu na kolovoz dok je u usporedbi s istim mjesecom 2014. godine viši za 15,9 milijardi kuna odnosno 5,9%.
Također, u usporedbi s koncem 2014. zabilježio je rast za 6,4 milijardi kuna (2,3%).
“Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini najvećim dijelom je pridonijela unutarnja komponenta duga središnje države koja se krajem promatranog tromjesečja spustila na 167,4 mlrd. kuna zabilježivši mjesečni pad za 1,3 milijardi kuna (0,8%).
Značajni rast duga
Istovremeno je na godišnjoj razini zabilježila dvoznamenkastu stopu rasta od gotovo 11% što je rezultiralo značajnim rastom duga središnje države koji je u rujnu prošle godine iznosio 280,9 milijardi kuna, rastući po godišnjoj stopi od 6,1%. Snažan godišnji rast duga središnje države (za više od 16,2 milijardi kuna) bio je donekle ublažen kretanjima u njegovoj vanjskoj komponenti koja je u rujnu zabilježila blagi mjesečni i godišnji pad od oko 0,1%. Posljednji podaci pokazuju da se iznos ukupnih državnih jamstava krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja spustio na razinu blago ispod 7 milijardi kuna.
Na godišnjoj razini državna jamstva su zabilježila razmjerno značajan pad od 1,2 milijardi kuna (15%) te su u usporedbi s koncem 2014. godine niža za 702 milijuna kuna odnosno 9,2%.
U iščekivanju programa nove Vlade očekujemo da će zaustavljanje rasta tj. neodrživog trenda kretanja javnog duga biti jedna od ključnih točaka u procesu fiskalne konsolidacije.
Na opasnosti od tzv. učinka “grude snijega” upozoravaju i posljednji podaci Ministarstva financija prema kojima su rashodi za kamate (na razini konsolidiranog središnjeg proračuna) u razdoblju od prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili iznos od 10,7 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, porasli su za gotovo 982 milijarde kuna rastući po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 10,1%.”, stoji u analizi RBA.
izvor:net.hr
