Tim šibenskih konzervatora, dr. sc. Ivo Glavaš, dr. sc. Ivo Šprljan te dr.sc. Marko Sinobad, aktivno radi na projektu tvrđave sv. Nikole, odnosno utvrđivanju eventualne pozicije nekadašnjeg kopnenog ulaza u taj fortifikacijski objekt.
Nakon što su nedavno završeni pripremni radovi na tvrđavi, koji su se odnosili na uklanjanje gromile zemlje, pregradnih zidova te objekta u kliještima tvrđave, pristupilo se ključnoj fazi radova cjelokupne sanacije sv. Nikole, a to je pronalazak otvora koji će u budućnosti predstavljati ulaz s kopna na tvrđavu.
Riječ je o arheološkim iskapanjima u južnom polubastionu, a koji obavlja Muzej grada Šibenika.
-Ukoliko se pronađu vrata s kopnene strane tvrđave to će utjecati na projekt obnove i na tom mjestu, osim glavnih ulaznih vrata koja su dostupna jedino morskim putem, će posjetitelji moći ulaziti u tvrđavu. Radi se o maloj površini iskapanja tj. o arheološkoj sondi od 5 x 5 metara (25 kvadrata) na mjestu gdje je u doba Venecije bio objekt koji je služio kao skladište. Taj je objekt najkasnije u prvoj polovini 19. stoljeća srušen jer se ne vidi na ranim austrijskim prikazima tvrđave sv. Nikole – navodi jedan od šibenskih konzervatora uključen u projekt, dr.sc. Glavaš.
Konzervatori vjeruju kako manja kopnena vrata postoje jer su navedena u opisu tvrđave u jednom mletačkom izvještaju iz sredine 16. stoljeća.
-U tom spisu je navedeno da su vrata postojala i da su tada zatvorena. Nadalje, termovizijsko istraživanje bedema tvrđave pokazalo je određene temperaturne anomalije upravo na tom mjestu. Pregledom vanjskog plašta bedema i polubastiona ustanovili smo poziciju duge horizontalne kamene greda na opisanom mjestu koja je mogla biti donji prag pretpostavljenih varata i gdje se cijedi voda iz unutrašnjosti bastiona. Sve su to pretpostavke za postojanje otvora upravo na tom mjestu. I druge novovjekovne tvrđave imale su dodatne manje otvore – kaže konzervator.
Koliko će potrajati arheološka ispitivanja nezahvalno je prognozirati, ali stručnjaci vjeruju kako će se otkrivanjem kopnenog ulaza u tvrđavu riješiti veliki dio posla, iako ono najvažnije – potpuna i zahtjevna revitalizacija utvrde na moru – tek predstoji.
Nositelj projekta je Šibensko-kninska županija koja je u ovoj godini za radove i dokumentaciju osigurala milijun kuna. Glavna financijska ‘injekcija’ pak treba doći iz europskih fondova, za što je vrlo važna kandidatura monumentalne šibenske tvrđave na UNESCO-vu listu kulturnih dobara koju je inicirao talijanski grad Bergamo za venecijanske utvrde od 15. do 17. stoljeća na prostoru nekadašnje Mletačke Republike.
Naslovna fotografija: FB Danči Petić ex Grbac
