Jedan od najinovativnijih poduzetnika u turizmu Joško Lokas koji je otvorio prvi tematski park u Hrvatskoj Etnoland Dalmati, započeo je pregovore i pred realizacijom je dolaska japanskih turista u svoje objekte. „To smatram velikim uspjehom jer su Japanci gosti koji idu odavno utabanim stazama i u pravilu ne prihvaćaju nove turističke rute. Kreću se samo provjerenim i godinama etabliranim turističkim rutama. Tako ćemo u narednoj turističkoj sezoni primiti i japanske goste.“, ističe Joško Lokas, vlasnik i direktor Etnoland Dalmati za Forbes.hr
Etnoland Dalmati otvoren je 2007. godine u Pakovu selu u zaleđu Šibenika, prvi je tematski park u Hrvatskoj i ukoliko izuzmemo Krašograd to je još uvijek jedini tematski park. Njegov vlasnik Joško Lokas, dijete je iseljenika koji je pohađao najbolje njemačke škole i sveučilišta. Vodio je tvrtku koja je imala godišnji prihod od 150 milijuna eura, da bi sve to napustio i započeo vlastiti projekt koji svake godine nadopunjuje i nadograđuje.
Ono što Lokasa ljuti su natpisi u medijima kako Hrvatska nema dobru ponudu u pred i posezoni.
„Priobalni i kontinentalni dio Hrvatske ima što pokazat turistima, jer se u zadnjem desetljeću napravilo puno na obogaćivanju ponude. Međutim, kod nas je prevelik naglasak stavljen na ponudu smještaja i hrane, umjesto da u fokusu bude ono što gost može vidjeti i doživjeti. Iako je gastro ponuda važna, to nije jedino što mi imamo. Od Dubrovniak do Iloka tako je bogata kulturna ponuda koja je jako slabo percipirana čak i od samih građana Hrvatske a pogotovo je slabo prezentirana gostima.“, pojašnjava Joško Lokas.
Lokasa tako kao primjer ističe da se gostima od kulturne ponude u priobalnom dijelu nude nastupi naših folklornih društava i klapa, čiji nastupi su financirani javnim novcem turističkih zajednica. „To je pogrešan pristup jer se na taj način guši poduzetnička inicijativa. Vjerujem da je taj model bio prije nužan ali danas je vrijeme kada se poduzetnicima treba ostavljati prostor za naše projekte i proizvode. Nikada nije dobro da se javnim novcem stvara konkurencija privatnim poduzetnicima. Javni novac treba koristiti za učinkovitu promocioju a ne da javni sektor stvara proizvode koji su konkurencija privatnim poduzetnicima.“, pojašnjava Lokas.
Obogaćivanje ponude
Etnoland Dalamti registriran je kao tematski park sa ugostiteljskom, muzejskom, glazbeno-scenskom i trgovačkom djelatnosti. Specijaliziran je za rad sa grupama, a od prošle godine nedjeljom je otvorio vrata i za izletnike, u prvom redu za obitelji sa djecom. Prošle godine Etnoland Dalmati posjetilo je oko 40 tisuća turista. Inače svake godine ima rast poslovanja.
Etnoland Dalmati Ima šest stalno zaposlenih radnika dok u sezoni zaposli još toliko. Nema uslugu smještaja jer je Etnoland Dalmati isključivo izletnički projekt. „Uložili smo puno u igralište, napravili smo rekonstrukciju restorana i puno smo ulagali u sigurnost objekta. Svaki dan naš kompleks obogatimo nekim detaljom.“, kaže Joško Lokas.
U 2016. godini namjerava dovršiti projekt širenja ponude i investirati u rekonstrukciju polovice prostora koji je površine 15 tisuća četvornih metara. Radi se o uvođenju prirodnih materijala u objekte te izgradnji umjetnog jezera kao i nizu novih sadržaja.
Potencijal Dalmatinske zagore
„Potencijal Dalmatinske Zagore u turizmu je velik, ali ima niz ograničenja. Osnovni problem je tržište nabave domaćih proizvoda kojih je zbog iseljavanja mlađih stanovnika sve manje. Problem je i radna snaga. Malo je kvalificiranih i motiviranih radnika na ovom području. Uglavnom, potrebno je posložiti puno stvari kako bi turizam Dalmatinske zagore iskoristio svoj potencijal. Ohrabruju investicije u sve veći broj kuća za odmor sa bazenima. Međutim, turizam nije samo smještaj već se turizam događa i izvan spavaonica. Kroz svoj projekt radimo sustavnu edukaciju o tradiciji i običajima Dalmatinske zagore. Usuđujem se reći da će u Dalmatinskoj zagori opstati samo oni poduzetnici koji imaju inovativni i vrlo kvalitetno vođene projekte. Opstat će oni koji su se već profilirali i koji i koji imaju financijsku stabilnost. Opstati će samo kvalitetni projekti. Prosječni projekti neće opstati. Recimo u primorskom dijelu prosječni projekti održivo posluju.“, ističe Joško Lokas.
Lokas kaže kako je u Dalmatinskoj zagori osnovni problem iseljavanje stanovništva. Ne može kaže prežaliti dvoje svojih radnika koji su otišli daleko od Hrvatske.
„Apsurd je što Dalmatinska zagora ima veliki potencijal i ima na desetak kilometara udaljeno tržište, a opet se nije dobro razvila. Pod tržištem mislim na veliki broj turista u primorskom dijelu. Znači na udaljenosti od 15 do 20 kilometara.“, čudi se Lokas.
Lokas kaže da je mogućnost privlačenja tih gostiju u Dalmatinsku zagoru gastronomija,tzradicijski običaji i veliki prostor za razna događanja. „Problem je to što se gastronomija može preseliti. Tako da restorani u primorskom dijelu Hrvatske nude gastronomsku ponudu Dalmatinske zagore. E sad, turista stvarno nema vremena uvjeriti se kako je ta ponuda kvalitetnija u unutrašnjosti pa ostaje tamo gdje je došao. Drugi problem su lokalne turističke zajednice koje izvan njihovog teritorija ništa drugo ne zanima. Isto tako te turističke zajednice kroz niz manifestacija nude puno toga besplatnog gostu tako da gosti puno manje troše. Tom besplatnom ponudom koja je financirana javnim novcema radi se o ribarskim noćima i sličnim manifestacijama te organizacije ugrožavaju poslovanje poduzetnika. U tome se čak destinacije ne razlikuju jedna od drugih. Zato gost i ne izlazi iz te destinacije. Znači nemamo cjelovitu ponudu i nismo povezani. Nama, poduzetnicima iz Dalmatinske zagore zato preostaju kulturne i prirodne znamenitosti. Recimo, Nacionalni park Krku je nemoguće prenijeti u neku destinaciju.“, pojašnjava Joško Lokas.
Lokas kaže kako je projekt obnove šibenskih tvrđava jedan od najkvalitetnije osmišljenih projekata u turizmu, koji je javni sektor osmislio.To je prema njemu model na koji se pravilno ulaže novac. Povezanost je ključna za uspjeh u turizmu.
Lokas voli istaći kako je hrvatski turizam pun improvizacija i da su naši turistički radnici veliki improvizatori. „To nekada nije loše jer se na taj način prebrode mnogi problemi. “, ističe Joško Lokas, direktor i vlasnik Etnoland Dalmati.
Poticaji za projekte
Osim što je prvi otvorio tematski park, Lokas je poznat i po tome što je uspješno koristio poticajna sredstva i fondove Europske unije. Prije dvije godine godine prijavio je projekt na prvi natječaj IPARD-ov fonda. Radilo se o Mjeri 302 Ruralni razvoj i njihov projekt je bio među 15 hrvatskih tvrtki koju su u prvom krugu prošli na natječaju. Povukao je 50 posto bespovratnih sredstava od investicije vrijedne 110 tisuća eura . Drugi natječaj koji je uspješno odradio bio je Poduzetnički impuls Ministarstva obrta malog i srednjeg poduzetništva koji se odnosio na mikro i male tvrtke. Na njemu je njegov projekt vrijedan 130 tisuća eura , kao projekt jedine tvrtke južnije od Zadra prošao na natječaju. Uspjeli su kao jedna od 13 hrvatski tvrtki . Cjelokupna investicija u Etnoland Dalmati do sada je iznosila 1,2 milijuna eura. Koristio je i jednu liniju HBOR-ovog kredita u iznosu od 300 tisuća eura koji je uredno vratio.
IZVOR: Forbes.hr