Sve veći broj nestale maloljetne djece većini građana tjera strah u kosti. Sam pojam nestala djeca i medijski napisi o velikom broju nestalih maloljetnika često iza sebe kriju potpuno drugačiju priču. Naime, vrlo su rijetki slučajevi kada o nestalima ne zna ništa. Drugim riječima, često se radi upravo o slučajevima djece koja dolaze iz problematičnih obitelji, iz domova za djecu s poremećajima u ponašanju, a veliki je broj one djece čija se lica često pojavljuju na objavama za nestale.
Tako je slučaj dvoje nestale djece, koja su se u nepoznatom smjeru udaljila sa iste adrese krije u stvari ‘institucionalnu’ priču.
Primjerice, u samo tjedan dana, dvoje je djece od ukupno četvero, nestalo iz iste ulice u Zagrebu. Ispod svih imena na javnoj objavi, u nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, tako piše isti, gotov jeziv opis okolnosti nestanka dvoje maloljetnika od 14 i 15 godina: “udaljio se s adrese u Zagrebu, Svetog Mateja.” Poznata činjenica da se u toj ulici, na adresi Svetog Mateja 70a nalazi Dom Dugave, kolokvijalno poznat kao “popravni dom” dodatno nas je zainteresirala. O prijavljenim slučajevima nestalih maloljetnih osoba iz iste ulice u Zagrebu pričali smo sa ravnateljem Doma Dugave, Božom Vrkljanom.
VRKLJAN: Dom godišnje napravi oko 600 prihvata
Dom Dugave inače pruža smještaj i brigu djeci s poremećajima u ponašanju, što zapravo znači da kroz razne programe i duljine boravka, pruža brigu o djeci s poremećajima u ponašanju. Najčešće se radi, ističe ravnatelj doma, o djeci s neadekvatnom roditeljskom skrbi, sa samohranim roditeljima; djecom kojoj je radi sudske mjere ili obiteljsko-pravne zaštite određen boravak u Domu u zagrebačkim Dugavama.
Sa ravnateljem Božom Vrkljanom uspostavili smo kontakt zbog troje djece koje je u posljednjih mjesec dana nestalo s adrese ‘Svetog Mateja’ u Zagrebu, međutim, odmah su u fokus priče došla dvoje ili troje djece čije nestanke u domu stalno prijavljuju policiji.
“Dvije su djevojke maloprije bile na razgovoru, a jedan je dječak trenutno hospitaliziran” otvoreno je rekao ravnatelj, dodajući kako: “…oko osam sati, kada proradi Facebook i dobiju informacije, takozvani recidivisti, odnosno djeca koja često bježe, jednostavno odšetaju iz Doma, bez obzira na to što su prethodno dogovorili s odgajateljima.”
‘Bez sudske odluke, mi ih ne možemo prisiliti da budu u Domu’
Konkretna pojava više nestalih maloljetnih osoba, iz iste ulice u Zagrebu, ima jednostavan razlog. Problem je u tome što se radi o domu otvorenoga tipa, a nedavni opetovani slučajevi troje maloljetnika koji često bježe iz doma tretiraju se kao iznimke.
“Bez sudske odluke, koja bi im odredila pritvor, mi ih ne možemo prisiliti da budu u Domu,” rekao je ravnatelj Vrkljan. “S dvije cure, koje su unazad dva ili tri mjeseca više puta bježale, sada pregovaramo i pokušavamo pronaći adekvatna rješenja. Jedna od njih B.K., inače je štićenica doma u Puli, navršit će uskoro 18 godina, oko druge maloljetne djevojke sada pregovaramo neke adekvatnije riješenje” izjavio je upravitelj doma. O mladiću čiji ime, prezime i slika (K.P.) još uvijek stoje u evidenciji nestalih, rekao je da je trenutno hospitaliziran i da se za njim više ne traga.
Inače, domovi za djecu s poremećajima u ponašanju dijele se na različite tipove. Kako je Dom Dugave otvoreni tip ustanove, ne postoji sistem prisilnog zadržavanja maloljetne djece koja su pod njihovim nadzorom. Tako i kod onih maloljetnika koji ponavljaju bijeg iz doma. Jedino ih se sudskom mjerom može poslati u zatvorene tipove ustanova, a to se događa u slučajevima kada djeca ponavljaju teža kaznena djela.
“Kod nas se radi o maloljetnicima koji su skloni hedonizmu i izlascima,” rekao je Vrkljankomentirajući nedavne slučajeve maloljetne djece čiji su nestanak prijavljivali.
Sutkinja za mladež: Djeca bježe i iz vlastite kuće, ne samo iz domova
S druge strane, često se vide i objave djece koja se udalje iz vlastite kuće. Sutkinja za mladež, Lana Peto Kujundžić, otkrila je kako djeca to nerijetko rade radi izazivanja pozornosti.
“Nekada mladi bježe zbog loših ocjena u školi, konfliktnih rastava roditelja, lošeg odnosa s profesorom, ali vrlo često ti razlozi su poprilično banalni,” objasnila je sutkinja za portal Zagrebancija.com.
Nestanak maloljetnih osoba prijavljuje se stoga s ciljem da se spriječi još veće zlo, odnosno da maloljetnik bez adekvatnog nadzora ne postane žrtva kaznenog djela, ali da ga i sama ne počini. Međutim, postavlja se pitanje jesu li, u slučaju maloljetnika koji često izbivaju iz vlastite roditeljske kuće ili doma za odgoj, državne institucije nemoćne u sačuvanju takvoga cilja.
IZVOR: Zagreb.info
