Neka se nitko na mene ne ljuti ako kažem da koraljnu ogrlicu volim više od zlatne. Crvene grane koje nalikuju na grane zakržljalog drveća u kamenjaru plod su crvenih vrtova ispod debelog plavog mora. Nitko ne zna tko je i kada ulovio prve koralje, tko je prvi njime okitio svoju djevojku. Netko je tražio zlato, a moji pradjedovi na otoku Zlarinu su tražili crvene koralje.’
ZLARIN – SINONIM ZA KORALJE
Sinonim za otok Zlarin nije samo prekrasno more ili Vesna Parun, proslavljena pjesnikinja čiju smo godišnjicu rođenja obilježili prije koji dan, već i koralj. Zlarin je otok koralja nadaleko poznat po svojoj tradiciji koraljarstva, a na otoku je živjelo vjerovanje da koralji imaju čarobne moći te su ih nosile trudnice za zaštitu od uroka i protiv bolesti.
Sam naziv dolazi od grčke riječi kuralion što znači kćer mora, a ova, po izgledu biljka, u stvarnosti je životinja koju nipošto ne možemo smatrati običnom životinjom budući da je po predaji mnogih naroda božansko stvorenje čije se podrijetlo odrazilo na njihovu, nimalo zemaljsku, ljepotu.
Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u osamnaestom stoljeću, sve do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kada se izvadi iz mora.
Antička legenda kaže da je crveni koralj nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, a morske alge, prekrivene krvlju su se okamenile i postale zadivljujući koralji.
CRVENI KORALJ
Crveni koralj je simbol ljubavi, odanosti, vjernosti i pokornosti, a grančica koralja je sa svojim zaštitnim moćima česti motiv na slikama Bogorodice sa djetetom .
Prve pisane tragove o lovu na koralje na Jadranu nalazimo u spisima koji sežu u 1412. godinu, a kao najpoznatiji koraljari spominju se upravo Zlarinjani. U početku su vadili koralje i neobrađene ih prodavali na Siciliji. Nakon pada Mletačke republike, koja je dugo imala nadzor nad izlovom koralja, Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov, sve do pedesetih godina 20. stoljeća kada dolazi do propadanja ovog zanimanja na otoku zbog sve neuspješnijeg lova. Djelatnost obrade koralja danas je obnovljena u prostoru koji ujedno služi i kao mjesto gdje se koralji mogu kupiti. U Zlarinskom muzeju se može vidjeti i cijeli postupak izrade, a sredina kolovoza je rezervirana za manifestaciju ispraćaja koraljara kao podsjetnik tradicije doge više od 600 godina.
NAJBOLJI SUVENIR HRVATSKE
Hrvatska turistička zajednica je odala priznanje zlarinskom crvenom koralju te je suvenir koraljarnice ‘Zlarinka’ proglašen najboljim najboljim suvenirom .
Legenda o polasku u lov kaže: ‘U zlatna vremena Zlarin je opremao šesnaest lađa za lov na koralje. Na dan polaska u lov cijelo bi mjesto bilo u svečanom raspoloženju. Ribari su se spremali za odlazak na nesiguran i opasan put. Tražeći zaštitu u bogu, svi bi se redom na taj dan ispovjedili i pričestili. Nakon procesije, u kojoj bi lepršali barjaci i u kojoj bi sudjelovalo cijelo mjesto, župnik bi blagoslovio okupljene lađe u luci.
U dubokoj bi šutnji ribari poredani u lađama, klečali gologlavi, skrušeno primili blagoslov. Poslije tog svečanog čina nitko više ne bi smio na obalu da kakvim nepromišljenim djelom ne okalja blagoslov i da sreća u lovu ne bi izostala. Nakon toga bi ribari primali darove od žena u siru, luku, kvasini, a oni bi im zauzvrat davali kolače. Nakon toga ribari bi se pozdravili s prijateljima i znancima, izljubili s rođacima i djecom, a zatim bi se mnoštvo razišlo. Žene ribara još bi ostale na lađama kod svojih muževa, da se počaste, ali još prije mraka otišle bi lađe od obale, da se usidre u luci. Tom bi prigodom žena gospodara broda odriješila konop od lađe smočivši ga vlastitom «vodom» – kao dobar znak lova. Tek oko ponoći otišli bi iz luke u široko more, da ih «zle» oči ne pogode…’ .
Prošle godine je na Zlarinu predstavljen projekt ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’ čija je vrijednost osam milijuna kuna.
HRVATSKI CENTAR KORALJA
‘Tema kao što je koraljarstvo pruža mogućnosti daljnjeg istraživanja. Sastavljanje tzv. „vremenske crte“ pruža nam okvir kako bi, na kraju krajeva, Hrvatski centar koralja Zlarin trebao i izgledati. Posjetitelji će moći otkriti tajni život koralja, a djeca uz igru i priču saznati sve što ih zanima o koraljima na kreativan način.
Uz dovoljno promidžbenih aktivnosti Zlarin bi uistinu i mogao postati centar za istraživanje koralja na ovom dijelu Mediterana. Dakle, ako vas zanima ova tema morate posjetiti baš ovaj jadranski otok ‘ – kaže nam etnologinja Barešin, kojoj je ova tema postala bliska nakon posjeta arhivima u Splitu, Šibeniku i Zadru gdje se poznavanje talijanskog pokazalo kao veliki plus budući da je veliki broj tekstova pisan na talijanskom jeziku.
PRVO TURISTIČKO MJESTO SA BROŠUROM
Zahvaljujući upravo koraljima, Zlarin je prvo turističko mjesto koje je imalo svoju brošuru, a uz dovoljno promidžbene aktivnost danas, moga bi postati centar za istraživanje koralja na ovom dijelu Mediterana.
Etnologija u kombinaciji sa biologijom daje velike izglede za uspjeh, a činjenica da je Zlarin dovoljno blizu Šibeniku, a ipak pruža osamu i mir, idealna je kombinacija za turiste, ali i znanstvenike koji bi se bavili koraljima.
Kombinacija mora, tradicije i kulture, u neposrednoj blizini gradske vreve, a opet dovoljno daleko da čovjek pronađe onaj mir koji samo otok može ponuditi, čini Zlarin idealnim mjestom za odmor.
‘Zlarin, mali otok brnistre i smilja, još i danas stoji kraj pučine sive. Reci mi, moja koljevčice sinja, masline tvoje jesu li još žive?’
Ne pitaj više ( Vesna Parun)
Ne pitaj više zašto te ljubim. Pitaj
Zašto raste trava i zašto je nemirno more.
Pitaj otkud stiže vjetar proljetni
I bijelom lađm snova tko krmani
Kad noć nad svijetom hladne prostre sjene
Ne pitaj zašto te voli moje čudno srce
Znaš li odakle koralj na dnu oceana?
Valovi pričaju o zaspaloj ljepoti,
Ali ti živiš daleko od glasa valova
Tvoja je misao strma pećina,
O koju se uzalud razbija moj život.
Ne pitaj zašto te ljubim
Pristupi k meni! Tužno je moje srce.
Ti i mjesec: dva nedohvatna cvijeta
Na visokoj planini zaborava
