Čelnici Udruge općina u Republici Hrvatskoj poručili su danas iz Tribunja, koji je domaćin današnje sjednice, da jesu za reformu lokalne samouprave, ali ne kako su rekli ‘preko koljena’, onako kako im se to servira iz Zagreba.
– Najprije treba početi od toga da smo previše centralizirana država, jedna od vodećih u Europi. Želimo funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju što znači prebacivanje nadležnosti i odgovornosti, ali da to prati i financijska potpora. Primjerice, državni proračun je oko 125 milijardi kuna od čega na regionalnu i lokalnu samoupravu ide 12 milijardi, a od toga 7 milijardi samo je za Grad Zagrebu. Općine dobiju 3,3 milijarde kuna ili 2,5 posto. U tu istu državu, od koncesija , poljoprivrednog zemljišta i ostalog mi uplaćujemo između 15 i 20 milijardi. Prema tome, mislim da sa pravom tražimo da se taj kolač poštenije raspodjeli, rekao je Đuro Bukvić, predsjednik Udruge općine u RH.
Udruga hrvatskih općina pripremila je svoj prijedlog reformi lokalne samouprave, a kao primjer naveli su objedinjavanje nekih službi pa tako u pet susjednih općina ne bi trebalo biti i pet pročelnika ili komunalnih redara. Predstavnici općina ističu da su već tri godine paralizirani i ne mogu raditi zbog konfuzne političke situacije u Hrvatskoj.
– Prije tri godine najavljena je mjera za ruralne sredine čija je vrijednost 305 milijuna eura od čega je 105 milijuna eura trebalo biti u prvoj ‘tranši’, a ni slova ‘n’ od natječaja. Ovog trenutka sve naše općine imaju građevinske dozvole, dakle kompletno završene projekte od milijardu eura. Zamislite što bi tim općinama i poduzetnicima te obrtnicima, koji posluju na njihovom području, značio ulazak investicija vrijednih toliko novca. Upravo je naš cilj potaknuti da se stvari pokrenu, zaključio je Đuro Bukvić.
Svoje postojanje udruga općina ‘brani’ i činjenicom da u njih 428 općina radi svega 2.600 ljudi pa su izračunali da svaki djelatnik servisira između 450 i 500 građana.
Domaćin današnjeg sastanka načelnik Tribunja Damir Pilipac, inače i član Upravnog odbora udruge kaže da se reforma ne smije dogoditi ‘preko koljena’, nego u redovnoj proceduri, da se o tome izjasne građani i jedinice lokalne samouprave.
– Naš je cilj jednim dijelom gospodariti svojim prostorom kojim sada upravljaju državna poduzeća ili institucije. Prije dvije godine Vlada nam je ukinula prihod od pomorskog dobra, za koncesijska odobrenja. To za Tribunj znači i pola milijuna kuna manje u proračunu, što je pet posto njegovih ukupnih prihoda, a riječ je o novcu koji je namojenjen uređenju obala, plaža i slično. Na ovaj način, mi se moramo moliti županiji ili državi za novac koji je prikupljen na našem području. Još je veći problem u ruralnim dijelovima, koji su nerazvijeniji. Oni bi trebali dobiti i veće koeficijente da bi za neke projekte na njihovom području, njihova participacija bila manja, da dobiju više subvencije i da se brže mogu razvijati, izdvojio je Pilipac.
