Cjelovite izmjene Generalnog urbanističkog plana, koje je Gradsko vijeće prihvatilo prije dva dana, nisu promijenile građevinska područja tako da je i Brad Pitt mogao ulagati u Zablaće i prije donošenja tog najvažnijeg urbanističkog dokumenta, pojasnila je za Šibenski portal Madlena Roša Dulibić, pročelnica gradskog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
– Građevinsko područje u Zablaću, odnosno prostor oko Malih Solina određeno je starim GUP-om izrađenim još 1988. godine i u ovim se izmjenama, koje su zapravo novi GUP, ništa nije promijenilo, tako da je gospodin Pitt mogao investirati i prije, ako je to želio, što bi nam bilo drago, naravno. Ne samo da nismo proširili građevinsko područje, nego smo ga ponegdje i smanjivali jer nam demografska slika, na žalost, pokazuje da nema potrebe za tolikim proširenjem, kako se spekulira, već da se može i smanjiti. Ono što se zaista promijenilo u Zablaću jest dodatna zaštita tog prostora zato što smo na posve način valorizirali područje Velike Soline jer smatramo da je taj prostor značajniji za povijest Šibenika, čak i više od tvrđava. One su imale svoj povijesni značaj u trenutku obrane grada, a Velika Solina je dugo hranila Šibenik i oko te gospodarske djelatnosti u srednjem vijeku se zapravo razvio Šibenik. Zato će tamo biti moguće na različite načine prezentirati cijelu tu vrijednu priču, zanimljivu ne samo turistima nego i svim drugim građanima.
Zašto je onda GUP toliko značajan dokument, koji smo čekali 28 godina i koji je u međuvremenu ‘pretprio’ čak sedam izmjena?
– GUP je posebna vrsta urbanističkog plana koji se radi za središnja naselja velikih gradova. Grad Šibenik se kao administrativno središte sastoji od 31 naselja. Jedno od njih je naselje Šibenik i za tako velike cjeline se rade GUP-ovi. Oni se ne rade za, na primjer, Vodice, Skradin ili Primošten, niti za neko drugo naselje šibenskog administrativnog područja.
Što smo onda dobili novim GUP-om?
– Dobili smo sve novo, nove jasne podloge prikazane u novoj tehnologiji, radili smo na najnovijim i najažurnijim mogućim podlogama kojima barata državna geodetska uprava, na podlogama Geo portala, izradili nove odredbe, detektirali probleme i probali ih riješiti. Prije izrade razgovarali smo sa svim velikim subjektima na području grada jer mi ovdje imamo subjekte državnog, županijskog i lokalnog značaja. Dobili smo kvalitetan dokument s kojim se može ići dalje.
Koja je osnovna vizija?
– Fokus je na našem graditeljskom nasljeđu i prirodnim bogatstvima, koja su enormna. To smo maksimalno zaštitili s ograničavajućom gradnjom, zaštitom zelenih površina, kanala, luke, Kamenara, Gvozdenova, parkova, šumu Šibićevac i tako dalje, a sve s ciljem da ne pokleknemo zovu turizmu i brze zarade s kojima bi se ti naši resursi trajno potrošili. Zato smo u kontaktnim područjima omogućili veću gradnju. Dakle, što više zaštitimo ono što smo naslijedili, to će se grad koncentrično razvijati i te kontaktne zone će postajati sve vrjednije. Pogledajte primjer Dubrovnika ili Plitvica koji su se velikim konzumiranjem svog bogatstva, apartmanizacijom doveli u opasnost da im odrede monitoring i nakon toga eventualno ukinu UNESCO-vu zaštitu. To nismo htjeli dopustiti. Ljudi koji žive u nekom gradu ili se u njega žele doseliti traže kvalitetu življenja i to je bio naš motiv.
Ipak, cjelovite izmjene GUP-a Društvo arhitekata Šibenik dočekalo je ‘na nož’, a požalili su se da nisu sudjelovali u izradi plana. Zbog čega?
– Trebate znati da je zakon jasno propisao tko i kako sudjeluje u izradi plana. U javnoj raspravi smo pozvali i DAŠ, kao i druga javno-pravna tijela i građane. Mi smo analizirali i onaj pokušaj izrade novog GUP-a koji nije uspio ni nakon 12 godina i vidjeli smo da se pokušavalo s mnogo različitih savjeta, radnih skupina i slično, i zaključili kako je neuspješno završilo. Izvršna vlast, koja dobije mandat, ima pravo na svoju viziju grada. To političko pravo je, naravno, praćeno strukom, a sve skupa se objedini s izrađivačem plana kojeg smo izabrali na natječaju. Mi smo nekoliko puta razgovarali s DAŠ-om i najveći dio njihovih primjedbi za nas je bio neutemeljen. GUP je napravljen za grad koji postoji već 950 godina, tako da ovdje govorimo, između ostalog, o saniranju mnogih situacija koje su bile problematične. Nismo izrađivali plan za prazni prostor koji tek treba urbanizirati. Sve smo napravili u skladu sa zakonom, a nemamo opravdanja za neke velike izmjene jer nam, ponavljam, demografske brojke trenutačno nisu dobre.
Prostor TEF-a i Zablaća svakako su dijelovi koji bi trebali dobiti novu vizuru pa se čini kako je i fokus javnost usmjeren upravo na ta područja.
– Tu je i prostor u Dragi , pa dio oko svete Mare, koji će uz zaštitu kulturnog dobra tog dijela, također dobiti novu vizuru. Za TEF definitivno želimo da postane tkivo grada. Dakle da, uz hotel koji priželjkujemo, a omogućili smo gradnju kapaciteta od dvije tisuće kreveta, dobijemo sve druge sadržaje kako bi TEF zapravo bio ‘novi centar’ Šibenika, od stanovanja do javnih sadržaja i zelenih površina. Uz valorizaciju Zablaća, predvidjeli smo i mogućnost posebnog javnog prijevoza zanimljivog po nama i turistima, ali i našim građanima. Zamislili smo, na primjer , vezu TEF do Mula Krke, pa do Minerske, možda i Zablaća. Onda pješačite do Velike Soline, razgledate arheološko nalazište i povijest grada, iznajmite bicikl s kojim odete do šetnice, prošetate se i opet od Minerske se vratite se u grad, ili u svoj hotel u TEF-u ili kući. Ili, u Docu se eskalatorom popnete na tvrđavu. Dakle, kombinacije su neizmjerne, a sve bi to bio neki novi javni sadržaj koji u Šibeniku nikad nismo dovoljno razvili. Svima je jasno koliko je šetnica u kanalu sv. Ante doprinijela novoj slici grada, koliko je posredno utjecala na povećanje smještajnih kapaciteta i zamahu turizma. Suvremeni čovjek je svjestan načina na koji provodi većinu svog radnog dana i želi sve više u slobodno vrijeme živjeti zdravo i u kontaktu s prirodom. Svuda u svijetu je trend brige za okoliš, prirodu i zdravlje, i gradovi koji to omogućavaju su gradovi koji imaju budućnost. A naši resursi su u tom pogledu neizmjerni.
Okretanje moru, svijest o naslijeđenom, ekologija, razvoj zelenih industrija, razvoj veleučilišta i sveučilišta, kampusa, turizam baziran na kulturi, nautici i zdravstvenom turizmu su smjer u kojem želimo razvijati svoj grad.
FOTO: Foto iz zraka/Šibenski portal
