Prosječna veličina kućanstva u Europskoj uniji prošle je godine bila 2,3 osobe po kućanstvu. Najveći prosječan broj ljudi koji žive u jednom kućanstvu zabilježen je u Hrvatskoj i Slovačkoj, uz napomenu da je, osim što je na začelju prema još jednom statističkom mjerilu, Hrvatska i jedina zemlja Europske unije u kojoj je posljednjih deset godina broj ljudi po kućanstvu porastao.
To vjerojatno svjedoči o problemu dugotrajnog ostanka mladih s roditeljima zbog nemogućnosti ekonomskog osamostaljivanja, tako da je sve više obitelji u kojima zajedno živi nekoliko generacija – bake i djedovi, roditelji, djeca…
Hrvatska je, prema tom parametru, naime, nazadovala u posljednjih deset godina. Za primjer, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima 2,8 osoba, dok na vrhu ljestvice zemlje poput Švedske imaju 1,8 osoba po kućanstvu, a Njemačka i Danska imaju točno dvije osobe prosječno po kućanstvu, piše Glas Slavonije.
Kada se gleda po postotcima, najveći broj kućanstava u Europskoj uniji su ona samačka u kojima živi samo jedna osoba bez djece. Za razliku od Hrvatske gdje takav tip kućanstva obično znači da je u pitanju udovac ili udovica čija su se djeca davno odselila, u EU zemljama u samačkim kućanstvima žive uglavnom studenti i mladi koji još nisu zasnovali obitelj.
Smanjenje broja osoba koje žive u jednom kućanstvu trend je u svim zemljama EU-a, a posebice u istočnoeuropskim državama koje su nakon izlaska iz jednopartijskih sustava doživjele i ekonomski rast koji je preduvjet za povećanje kvalitete života i ranije osamostaljivanje mladih.
Rekorder u tom skoku je Litva koja je 2005. godine imala 2,8 osoba po kućanstvu, a deset godina kasnije, 2015., ta je brojka pala na 2,2, dok je Hrvatska u tih deset godina povećala prosječni broj ukućana s 2,7 na 2,8.
