U nedjelju, 30. listopada, u 3 sata ujutro završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem kazaljki jedan sat unatrag.
O tomu je li ljetno računanje vremena stvar prošlosti i je li je njegov učinak na čovjeka i gospodarstvo pozitivan ili negativan, raspravljalo se u četvrtak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Podsjetimo, zastupnik u EP Davor Škrlec proveo je on-line istraživanje na uzorku od 1.500 ispitanika koje je pokazalo da je čak 85 posto građana Hrvatske protiv mijenjanja vremena.
Slično su pokazala i ispitivanja u drugim europskim zemljama. Možda nam je onda u nedjelju zadnje pomicanje kazaljki sata?
– Razlozi zbog kojih je svojedobno uvedeno ljetno računanje vremena nisu više argumenti kakvi su nekada bili. Prije stotinjak godina kada je u ratna vremena prvi puta uvedena promjena računanja vremena glavni argument bila je štednja tada ključnog energenta: ugljena. Način življenja je, dakako, bio potpuno drugačiji od današnjeg, izjavio je zastupnik u EP Ivan Jakovčić.
Uredbom o računanju vremena u 2015. i 2016. utvrđeno je da ljetno računanje vremena završava 30. listopada, kada će se pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag, vrijeme u 3 sata računati kao 2 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
HEP podsjeća da se povratkom na zimsko računanje vremena, električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata obračunava prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT).
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano je da u razdoblju zimskog računanja vremena motorna vozila danju moraju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla, napominje HAK.
