Doktorandu geokemije iz Šangaja, s East China Normal Universityja, Xiaogangu Chenu, dolazak na šestomjesečnu praksu i istraživanja u morsku postaju Martinska, u Šibeniku, Instituta “Ruđer Bošković” prvi je inozemni znanstveno-istraživački rad i prvi odlazak iz Kine u inozemstvo.
Voditelju te postaje i mentoru dr. Nevenu Cukrovu ta suradnja bez svake sumnje otvara nove mogućnosti u temi koja ga u posljednje vrijeme osobito zaokuplja, a to je istraživanje estuarija, odnosno istraživanja dotoka podzemnih voda duž istočne obale Jadrana, piše Slobodna Dalmacija.
Podvodna kamera na Martinskoj nedavno je uhvatila na djelu jednog kradljivca periske. Ona bilježi baš sve što se pred njom pomakne, a manekenke na tom snimanju nerijetko su – pokazuje se – i morske kornjače.
Ovog ih je ljeta u šibensku luku ušlo barem dvadesetak, a na slikama se jasno vidi da su različite, dakle da nije više puta snimljena jedna.
Dr. Cukrov tvrdi, a u istraživanjima postupno i dokazuje, da je za živi svijet u moru uz obalu, a samim tim i marikulturu, vrlo važan i donos podzemnih voda u more. Barem jednako, ako ne i važniji od donosa rijeka ili oborina – evo u primjeru Krke i njezina estuarija u Šibeniku.
– Kina je danas daleko odmaknula u istraživanjima vezanima uz zaštitu okoliša i u to ulažu enorman novac. Shvatili su da je puno toga što se tiče okoliša krenulo u krivom smjeru i sada ulažu sve snage u istraživanja i znanost na tom planu: rekao bih, prvo su sve zagadili, a onda su počeli paziti na okoliš.
Na spomenutom sveučilištu imaju laboratorij za istraživanje estuarija i obalnog mora, i to je njihov ključni državni laboratorij za takva istraživanja u Kini, a tih ključnih laboratorija za sve znanosti ima samo pedesetak. Dogovorili smo se da kolega Xiaogang pola godine obavlja mjerenja radija i radona u morskoj vodi, to danas u Hrvatskoj nitko ne radi.
To su prirodni radionukleidi koji se koriste kao “markeri” slatke vode, odnosno uz pomoć njih pratimo koliko je slatke vode prisutno u moru. Sada istražujemo vrulje, koje, pokazuje se, imaju značajan utjecaj na živi svijet obalnog mora, ponavljam, barem koliko i nadzemni tokovi, a više nego oborine – govori dr. Neven Cukrov za Slobodnu.
Prema riječima dr. Cukrova, vrulje u Zatonu imaju taj presudni utjecaj na okoliš pogodan za školjkaše u donjem dijelu estuarija rijeke Krke, a ništa drugačija situacija nije, kaže, ni u svjetskim razmjerima.
Ostatak teksta pročitajte OVDJE
Foto: facebook Šibenik meteo
