Obnovljena zgrada Šibenskog kazališta svečano je otvorena 12. studenoga prije 15 godina. Taj Šibenčanima oduvijek omiljeni hram kulture izravno je pogođen topničkom granatom 18. rujna 1991. godine u Rujanskom ratu istoga dana kada i kupola šibenske Katedrale. Nije nevažno spomenuti kako je, baš kao i Katedrala, za razliku od drugih kazališnih zgrada koje su u Hrvatskoj izgrađene na na kraju 19. stoljeća, ova u Šibeniku sagrađena sredstvima građana bez ikakve pomoći Vlade i Općine.
Deset dugih godina ni umjetnici ni građani nisu mogli boraviti u toj zgradi kojoj je eksplozija poremetila statiku krovišta. Kako unutrašnjost šibenskog teatra počiva isključivo na drvenoj konstrukciji, konzervatori, projektanti i svi drugi stručnjaci vodili su tada tešku bitku s vremenom kako bi iznašli način i sredstva za temeljitu obnovu kojom će biti sanirane ratne rane, ali i spašen od urušavanja oslikani plafon kazališne dvorane.
– Za konzervatore je to bila jedinstvena prilika da provjere teren pod zgradom, ali na žalost nisu pronađeni baš nikakvi tragovi kule i gradskog bedema, kazao nam je Ivo Šprljan iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Šibeniku.
Desetljeće bez Kazališta navelo je Šibenčane na komentare kako će nam odrasti cijela jedna generacija djece koja neće znati što je to kazalište. Konačno, nakon otvaranja, svi šibenski kazalištarci do danas su se uvelike odužili svojoj vjernoj publici i potvrdili kako se isplatilo čekati, slobodno možemo reči, feniksovsko uzdizanje i novi početak kazališnog života Šibenika.
Obnova, uz koju se provodila adaptacija i rekonstrukcija kazališnih prostora, nije tekla glatko. Trajala je punih šest godina, a progutala je oko 32 milijuna kuna. Novac su osigurali grad Šibenik, Ministarstvo kulture, mnogi donatori – poduzeća, institucije i građani Šibenika.
Tadašnji ministar kulture Antun Vujić, otvarajući zgradu Šibenskoga kazališta, 12. studenoga 2001. godine, čestitao je svima koji su pomogli u njezinoj obnovi i uređenju, ističući kako je ta zgrada ‘točka izvrsnosti od koje se sada može razvijati sav ostali kulturni život u Šibeniku’.
Brzojave s čestitkama u povodu svečanog otvorenja obnovljene zgrade Šibenskoga kazališta poslali su ministar vanjskih poslova Tonino Picula, Arsen Dedić i Gabi Novak, Goran Višnjić te mnogi drugi glumci, kazališni djelatnici i ansambli iz Hrvatske.
Na svečanom otvorenju nije zaboravljena ni povijest kazališne zgrade, koja je najvećim dijelom izgrađena zahvaljujući talijanskoj obitelji Mazzoleni, iz koje je potekla i poznata svjetska sopranistica s početka 20. stoljeća Ester Mazzoleni. Zgradu je projektirao inženjer Josip Slade, a potomci tih dviju obitelji susreli su se u Šibeniku u povodu svečanog otvorenja te ih je primio i tadašnji šibenski gradonačelnik Milan Arnautović.
