Vjerovnici Batolita koji je, u kamenolomu Krtolin u šibenskom zaleđu eksploatirao kamen, potražuju oko 13 milijuna kuna, a kako su se složili da tvrtka više ne može poslovati, jer nema nikkavih uvjeta za nastavak rada, u stečajnom je postupku odlučeno da se imovina proda u cjelini.
Imovina Batolita procijenjena je na 3,6 milijuna kuna od čega su pokretnine vrijedne nešto manje od tri milijuna kuna, a zaliha kamena procijenjena je na 620 tisuća kuna.
Stečajni upravitelj Branko Morić utvrdio je da u imovinu ‘Batolita’ spada i pravo na korištenje imena tvrtke te sva ostala prava koja posjeduje Batolit u stečaju, a odnose se na djelatnost poduzeća. Budući kupac imat će i pravo zaključenja aneksa kupoprodajnog ugovora sa Gradom Šibenikom o kupoprodaji čestice na gospodarskoj zoni Podi površine 13.756 kvadrata.
Usto, razlučno pravo na jednom bageru i osobnom autu, vrijednima oko 142 tisuće kuna ima država.
Tako su se izjalovili planovi direktora Batolita Rusa Vladimira Merzlyakova o milijunskim ulaganjima u kamenolom, kao i tvornicu za preradu kamena te zapošljavanje više od 60 radnika.
Čini se kako je na nesretnu sudbinu poduzeća utjecalo i prepucavanje županijskih i gradskih vlasti prije nekoliko godina kad je županijska administracija odbijala u plansku dokumenatciju uvrstiti područje Kršine u eksploatacijsko polje za što je Batolit bio zainteresiran. Naime, oni su istražnim radovima utvrdili da tamo ima vrijednog arhitektonskog kamena zbog čega su htjeli napraviti i postrojenje na Podima gdje bi se taj kamen obrađivao. Teren su kupili, ali obrada nikad nije pokrenuta.
Od Grada Šibenika zatražili su da Kršine budu određene za eksploatacijsko polje da bi mogli tražiti koncesiju za vađenje kamena, no u to je vrijeme županija bila odlučila ukinuti i istražno polje. Ipak, Kršine su nakon nekoliko godina ušle u prostorni plan, no za Batolit je očito bilo prekasno.
