Monografija ‘Razvoj vodoopskrbe i odvodnje šibenske regije’, autora Antuna Grubelića predstavljena je danas, u povodu 950 godina prvog spomena Šibenika i 137 godina Vodovoda i odvodnje Šibenik, u šibenskoj knjižnici.
Knjiga govori o razvoju vodoopskrbe Šibenika i šibenskog kraja od 1066. godine do danas. Uz autora i glavnog urednika monografije, Antuna Grubelića, dugogodišnjeg tehničkog direktora šibenskog Vodovoda, uvodno je govorio i direktor te šibenske komunalne tvrtke Miho Mioč.
– Vodovod su stvarale generacije i 2. travnja nam je bilo 50 tisuća dana, kako ja volim reći za ovu 137. godišnjicu. Grad Šibenik, vidjet ćete i u ovoj monografiji, imao je u početku velike probleme sa dostavom vode. Na samom području grada nema izvora ‘žive vode’ i na našu sreću imali smo ljude koji su razmišljali puno ispred svog vremena i prije 137 godina se počelo razvijati vodovod. Naš vodovod pokriva i područja Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, a pred nama su sada prvenstveno veliki projekti odvodnje. Naš uvaženi, bivši tehnički direktor napisao je kapitalno djelo koje je prvenstveno tehničko, a djelomično i povijesno, kazao je Miho Mioč.
Šibenski kraj imao je velike probleme u vodoopskrbi jer je voda iz bunara i cisterni nerijetko bila boćata. U vrijeme izgradnje Katedrale izgrađene su i dvije cisterne od 600 kubika ispred Gradske vijećnice i četiri bunara, a 1879. počela je prva izgradnja vodovoda sa izvorišta na Krki.
– Taj prvi vodovod imao je kapacitet 9,3 litre vode u sekundi i sa vodovodom starim 137 godina samo smo godinu mlađi od zagrebačkog vodovoda. Kasnije je vodovod omogućio razvoj TEF-a i TLM-a, a za te su potrebe izgrađeni glavni objekti sustava na Jarugi. Vodovod je bio i prethodnica izgradnje višestambenih naselja u 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Ne treba zaboraviti i da je Vodovod u teškim ratnim danima osigurao besprijekornu opskrbu vodom, kazao je Antun Grubelić.
Po njegovim riječima, monografija svjedoči i o velikoj ulozi i zasluzi Vodovoda u razvoju Šibenika. Grubelić je istaknuo i činjenicu da je nakon Domovinskog rata potrošnja vode značajno pala i od 1993. godinu do danas stagnira.
– Sedam do osam miljuna kubika godišnje potrošnje brojka je koja danas ne pokazuje razvoj grada. Danas vode ima u izobilju, a nema je tko trošiti, upozorava Grubelić.
Naglasio je i činjenicu da je šibenski Vodovod po površini i izgrađenosti cjevovoda u redu najvećih vododovoda u zemlji.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić čestitao je okupljenim radnicima i bivšim radnicima gradske tvrtke Vodovod i odvodnja 137. obljetnicu postojanja i rada.
– Kroz to vrijeme Vodovod je ispričao mnoge lijepe i dobre priče i ne samo za Šibensko-kninsku županiju jer malo njih zna da šibenski Vodovod ima najbolju pokrivenost sustavom vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj. Priželjkujem da se u svakoj našoj tvrtki i ustanovi nađe jedan ovakav Antun i da ispiše ono što se dešavalo do današnjeg trenutka. Usprkos digitalizaciji, samo ono što je negdje zapisano na papiru i pohranjeno ostat će zapamčeno i vjerojatno naučeno, kazao je gradonačelnik Burić.
