Ivo Brešan napunio je ponovno svoje šibensko kazalište, ali za razliku od mnogo puta ranije i još nebrojeno puta u budućnosti, ne svojim djelom, već svojim odlaskom. Uz sina Vinka s obitelji, brojni Brešanovi prijatelji i sugrađani došli su se danas pokloniti velikanu hrvatske književnosti iza kojeg ostaju djela koja će uvijek biti aktualna, a za koja nikada nije dobio dovoljnu počast.
Upravo o nepravdama prema Ivi Brešanu govorio je njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik, književnik, prevoditelj i redatelj Pero Mioč, koji je do zadnjeg dana, telefonski, bio u kontaktu s Ivom Brešanom.
– Ivo Brešan nije doživio da mu iziđu sabrana djela, nije doživio ni da mu tiskaju izabrana djela. Nije primljen u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti premda su akademici Ivan Aralica i Nedjeljko Fabrio njega kandidirali dobro znajući što čine, a to nisu prihvatile njihove kolege koje su isto tako dobro znale što čine jer bi uz zvijezdu Brešana potamnili njihovi efemerni feralići, kazao je Mioč.
Ivo Brešan tako je, kazao je Mioč, otišao bez dugova, ali opteretivši nas dugovima.
– Svi smo mu dužnici. Mi u Šibeniku dugujemo mu zahvalnost i ljubav. Strukture vlasti, Društvo pisaca, Društvo književnika, HAZU, neka peru savjest. Ne može se nitko od njih posthumno odužiti Brešanu jer od Sabora do HAZU-a vrvi od Bukara, Punja, Pulja i Mačaka uz ispriku onima koji u tu nomenklaturu ne spadaju, kaza o Pero Mioč.
Bolest je spriječila akademika Jakšu Fiamenga da se dođe u Šibenik oprostiti od prijatelja Ive, pa je poslao poruku u kojoj žali za odlaskom književnika koji je mogao još niz sjajnih djela podariti svijetu. Poručio je kako su i iza Ive Brešana, baš kao i iza Shakespeareovog Hamleta, ostale riječi, riječi i riječi.
Godine zajedničkog rada i druženja su iza Ive Brešana i književnika Dubravka Jelačića Bužimskog.
– Diskutirati s Ivom Brešanom bio je privilegij i užitak nakon kojeg sam se uvijek osjećao bogatijim. Danas mnogi govore bez želje da čuju drugoga, a on je uvijek s pažnjom saslušao tuđe mišljenje dajući tako do znanja da uvažava sugovornika. Svoja je uvjerenja nepokolebljivom snagom zastupao. Čak i kad bi nam se stavovi mimoilazili i sučeljavali osjećao sam se nakon stanovitog vremena da mnoga njegova mišljenja postaju i moja. Bio je mudar, strpljiv, tolerantan slušač i duhovit. Šibenik mu je bio koža i zrak bez kojih nije mogao, kazao je Jelačić Bužimski.
Kako je Ivo Brešan svojim radom obilježio ne samo šibensku i hrvatsku, već i europsku kulturu u ime Ministarstva kulture RH od Brešana se oprostio državni tajnik Ivica Poljičak.
– Kao književnik i kao dramski pisac Ivo Brešan ostavio je duboki trag u hrvatskom teatru i jedan je od naših najizvođenijih dramatičara u inozemstvu. Izvedbe Brešanovih drama izazivale su u pravilu puno smijeha, a sam autor je te svoje dramske tekstove žanrovski odredio kao groteskne tragedije. Ostvario je iznimno veliki opus od 12 romana i nekoliko novelističkih zbirki. Sa sinom Vinkom napisao je dva antologijska scenarija za filmove ‘Kako je počeo rat na mom otoku’ i ‘Maršal’. Ivo Brešan je za života mogao vidjeti prijam vlastitog djela. Jesmo li se kao društvo, akademska zajednica, dovoljno odužili živom autoru? Ivo Brešan zaslužio je više. Njemu se s pravom može dati epitet nacionalnog klasika, kazao je Poljičak.
Na komemoraciji Ivi Brešanu riječi oproštaja i sućuti obitelji uputili su Željko Burić, gradonačelnik Šibenika i Goran Pauk, šibensko-kninski župan.
Kako je kazala Živana Podrug pozivajući gradonačelnika Burića, ‘Ivo Brešan već danas stoji uz bok svim šibenskim velikanima koje je u svojoj gotovo tisućljetnoj povijesti dao ovaj grad’.
– Opraštamo se od čovjeka čija će djela ostati zlatnim slovima upisana u povijest hrvatske književnosti, britkog intelektualca, osebujnog umjetnika i našeg dragog sugrađanina. I nakon što je napustio školske klupe za Šibenčane je ostao omiljeni profesor kako su ga oslovljavali mnogi susrećući ga u gradu. Ivo Brešan bio je i umjetnički voditelj Kazališta, a neizbrisiv trag ostavio je i u Međunarodnom dječjem festivalu. Djela ovog meštra pisane riječi zaslužuju živjeti u budućnosti kako bi ih baštinile i generacije koje dolaze, kazao je Burić.
– Neki su Ivu Brešana poznavali kroz njegova brojna djela, neki kroz njegovu jedinstvenu osobnost, neki kroz oboje, ali svi mi koji smo ga znali na bilo koji način znamo da je bio, jeste i ostat će jedini, originalni i neponovljivi Ivo Brešan. Ostat će zauvijek u srcima svojih Šibenčana, svojih učenika šibenske Gimnazije i svih ostalih štovatelja njegovog lika i djela, kazao je Pauk.
Po završetku komemoracije u atriju šibenskog kazališta otvorena je knjiga žalosti. Ivo Brešan umro je u subotu, 3. siječnja u Zagrebu u 81. godini, a posljednji ispraćaj je u 15.00 sati na Gradskom groblju Kvanj.
[flickr_set id=”72157675245169473″]
