Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem dugogodišnji je kamen spoticanja u napretku i razvoju poljoprivredne proizvodnje, kako u Šibensko-kninskoj županiji tako i u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj pa su Goran Pauk, šibensko-kninski župan i Višnja Marasović, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj organizirali danas u šibenskoj knjižnici javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
– Zakon o poljoprivrednom zemljištu je u novijoj hrvatskoj povijesti doživio 17 izmjena i dopuna, aktualni je na snazi od 2013. godine i, kratko rečeno, nije dobar. Njegovo uvođenje je donijelo nešto pozitivno, prvenstveno što se tiče vođenja evidencije zemljišta i procedura, ali i je i dalje teško ili gotovo nikakvo raspolaganje s poljoprivrednim zemljištem i dalje su vrlo teške procedure za doći do tog zemljišta. Taj zakon nije ono što smo htjeli. Kao predsjednik Hrvatske zajednice županija ističem decentralizaciju države u nizu razina, ovlasti i funkcija, a jedna od onih na koje računamo jest upravo ta da bi mi u županijama mogli puno kvalitetnije od države ili centralne agencije gospodariti poljoprivrednim zemljištem, kazao je Pauk.
Kako i ministar Tomislav Tolušić, donedavni Paukov kolega, uviđa da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ne funkcionira onako kako bi trebalo na državnoj razini pa tako i na lokalnoj, planira izmjene zakona koji bi dao više prava lokalnoj samoupravi u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem.
– Vjerujem da ćemo danas imati prilike čuti i poljoprivrednike, što oni misle, sa čime se suočavaju i da ćemo pametnije ući u raspravu koja će rezultirati s određenim zaključcima koji će biti inplementirani u zakon za koji očekujemo da bude prilagodljiviji, bolji i efikasniji za onoga čiji naziv nosi, kazao je župan Pauk.
U Šibensko-kninskoj županiji je na raspolaganju 57 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a u nacrtu novog zakona, između ostaloga trebalo bi učiniti provedivom odredbu da se neobraslo šumsko zemljište može prenamijenjivati za sadnju višegodišnjih nasada, a ne, kako je to do sada bilo jedino za ispašu i golf terene. U nacrtu novog zakona predviđa se i mogućnost da zapušteno poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu putem agencije bude dato u petogodišnji zakup, a sredstva od zakupa bi se isplatila vlasniku. Ukoliko vlasnik nije poznat ili je nedostupan ta bi se sredstva čuvala 20 godina.
– Mi u Općini Ervenik i naše susjedne općine jedva čekamo novi zakon. Pojavilo se veliko zanimanje za uzgoj smilja, a naš krš koji se tretira kao državno poljoprivredno zemljište je jako pogodan za uspješan uzgoj te kulture. Kada nam se jave potencijalni investitori i vide kakve ih procedure čekaju dalje, kad se odmaknu od lokalnih samouprava, onda se obeshrabre i odustanu. Ukoliko bi se došlo do pozicije da se takvo poljoprivredno zemljište premjesti u ingerenciju lokalnih samouprava mi bi tu napravili značajan iskorak i to bi zemljište mogli vrlo kvalitetno i korisno iskoristiti. Posebno mislim na smilje kao kulturu koja donosi veliku korist onima koji se odluče za sadnju. Podupiremo promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i nadamo se da će tim zakonom doista upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem biti premješteno u nadležnost jedinice lokalne samouprave, kazao je Predrag Burza, načelnik Općine Ervenik.
