Zainteresirani investitori do 8. ožujka Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka moraju dostaviti pismo namjere za kupnju svih 4.747.229 dionica Jadranske banke u sanaciji, što je 100 posto nejzinog temeljnog kapitala koji iznosi 50 milijuna kuna, odnosno 6,7 milijuna eura.
U javnom pozivu DAB piše da su ‘poželjni strateški investitori kreditne institucije registrirane u Hrvatskoj odnosno Europskom gospodarskom prostoru, primjerenog rejtinga, dostatne veličine i kapaciteta za preuzimanje ili pripajanje Banke u sanaciji’. Potencijalne investitore pozivaju da u pismu namjere prezentiraju osnovne smjernice svojih namjera vezanih za preuzimanje dionica te izvor i rokove financiranja transakcije.
Zainteresirani investitori, među ostalim, moraju zadovoljavati sve zakonom propisane uvjete u Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji, a ne mogu biti osobe u procesu likvidacije ili bilo kojeg drugog postupka koji upućuje na insolventnost ili prekid poslovnih aktivnosti. DAB zadržava pravo ne prihvatiti ni jedno pismo namjere i može se u bilo kojem trenutku povuči iz postupka prodaje ili ga prekinuti odnosno izmijeniti te može isključiti bilo koju zainteresiranu stranku iz postupka, bez bilo kakvog prava potencijalnog investitora za naknadom troškova ili štete.
Od 13. ožujka i obvezujuće ponude
Nakon što DAB prikupi pisma namjere, bit će odabran uži krug potencijalnih kupaca koji će od 13. ožujka moći obaviti takozvano dubinsko snimanje, ali će tada morati dostaviti i obvezujuću ponudu.
Podsjetimo, sanacija Jadranske banka počela je u listopadu 2015. godine nakon što je Hrvatska narodna banka utvrdila da ‘Jadranska banka propada te da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora mogle spriječiti propadanje’. U tom trenutku, ukupni gubitak banke bio je 846 milijuna kuna, a Europska komisija dopustila je sanaciju i JABA-e i drugih potencijalnih drugih, malih kreditnih institucija čija imovina ne prelazi 1,5 milijardi eura. Njezina sanacija određena je kao javni interes jer su od ukupnih depozita od 2,1 milijardu kuna čak 1,9 milijardi bili depoziti građana. Da je HNB umjesto sanacije predložio stečaj, DAB bi morao isplatiti osiguranu štednju od oko 1,5 milijardi kuna pa je manji trošak bila sanacija nego stečaj.
