Arheološki radovi s konzervatorskim nadzorom otkrili su na šibenskoj tvrđavi sv. Ivana dijelove ‘nulte’ faze izgradnje tog fortifikacijskog objekta. Riječ je o radovima koji su dio projekta ‘Revitalizacije tvrđave sv. Ivana’ koji će biti završen u rujnu 2019. godine.
Tijekom radova otkriven je dio tvrđave koji postoji u starim nacrtima, no arheolozi nisu bili sigurni hoće li taj dio pronaći na terenu. Dio starog bastiona ipak je otkriven i svjedoči o samim počecima gradnje najveće šibenske tvrđave, kod građana poznate i pod imenom Tanaja.
– Izuzmemo li tvrđavu Barone, gdje su provedena djelomična istraživanja, nakon više destljeća, prvi put smo u poziciji u Hrvatskoj da detaljno istražimo jedan bastionski sustav iz 17. stoljeća. Rezultati nisu spektakularni, ali nama pokazuju put kako dalje i ovo će, po svoj prilici, biti školska utvrda u Hrvatskoj koja će donositi podatke za daljnja istraživanja na takvim lokalitetima. Planirano je i organiziranje arheološkog kampa koji će donositi nove podatke, kazao je Ivo Glavaš, iz šibenskog Konzervatorskog odjela.
O tvrđavi sv. Ivana konzervatori i arheolozi imali su spoznaje, a ovim istraživanjem dio tih spoznaja im je potvrđen.
– Nadam se da će i sama obnova i sadržaj koji će ući unutra pronijeti glas o Šibeniku. Ovo je zaista jedinstveno iskopavanje tijekom kojeg smo poduzeli i konzervatorska istraživanja u kojima smo pronašli i potvrdili dio sadržaja, poput barutane, jedinog sačuvanog izvornog objekta na samoj tvrđavi. Još ćemo sondirati jedan dio gdje najvjerojatnije imamo otkriven izvorni pomoćni ulaz. Potvrđeno je još nekoliko detalja sa starih kartografskih prikaza i nekoliko noviteta vezanih uz glavni ulaz. Vjerujem da će nastavak istraživanja, kroz arheološku školu, biti jako zanimljiv, zaključio je Glavaš.
– Od otkrivanja ‘nulte’ faze, odnosno početne utvrde sada je moguće pratiti i prvu i treću fazu razvoja, gradnje i obnove utvrde na kojima su uočljiva dva različita načina gradnje zidova topovskih otvora. U podnožju tvrđave istražena su srednja kliješta, po kojima je tvrđava i nazvana Tanaja, i njihov sjeverozapadni polubastion, kazala je Helena Nodilo, voditeljica istraživanja iz tvrke ‘Geoarheo’ iz Zagreba.
Kroz izvedbeni projek revitalizacije tvrđave sv. Ivana sada će se odlučiti na koji način prezentirati konstruktivne elemente koji su sada otkopani, a u izvornom bastionskom sustavu nikada nisu bili vidljivi. Konzervatori pretpostavljaju kako će se uvođenjem novih sadržaja na tvrđavu još ponešto otkopati i otkriti. Cijeli prostor tvrđave sv. Ivana neće biti iskorišten za nove sadržaje tako da će se i nakon završetka projekta 2019. godine, moći nastaviti istraživanje i definiranje preostalog prostora.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić izuzetno je zadovoljan suradnjom sa šibenskim konzervatorima, koja je, kako je rekao, počela na sv. Mihovilu, nastavila se na Baroneu i Poljani do izuzetno kvalitetno i dobro pripremljenog projekta tvrđave sv. Ivana.
– Treći biser iz niske grada Šibenika krenuo je u svoju revitalizaciju sa 41 miljun kuna europskog novca. Projekt je krenuo na vrijeme i drago mi je što su arheolozi imali dovoljno vremena da se posvete svom radu, a ne da rade pod pritiskom javnosti i investitora. Slijedi natječajna procedura, implementacija projekta je 30 mjeseci i do rujna 2019. tvrđava će biti završena. Time će se stvoriti i preduvjeti međusobnog povezivanja i dodavanja novog elementa atrakciji Šibenika ne samo kao turističke atrakcije, nego i grada poželjnog za život, kazao je Burić.
Grad će u razgovorima s Odašiljačima i vezama nastojati pronaći rješenje za odašiljač na tvrđavi sv. Ivana, koji ima sve potrebne dozvole na toj lokaciji. I u samom projektu revitalizacije tvrđave sv. Ivana osiguran je dio novca za njegovo uklanjanje, a bude li potrebe gradska uprava u razgovore će uključiti i Vladu RH.
