Završetkom radova izgradnje prve faze komunalne luke u uvali Vrnaža taj veliki projekt Lučke uprave Šibensko-kninske županije, sufinanciran od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, ukupno vrijedan oko 50 milijuna kuna temeljito mijenja izgled tog dijela Šibenika i vizuru Mandaline. Uz to značajno ulaganje u komunalnu infrastrukturu veže se i priča suradnje regionalne i lokalne uprave u kojoj je prepoznat zajednički interes izgradnje privezišta sa svim potrebnim sadržajima za brodice lokalnog stanovništva na uštrb komercijalizacije Vrnaže. Još od same ideje preobrazbe Vrnaže, prvo u sportsku lučicu, a kasnije u isključivo komunalnu luku, sve faze aktivno je pratio Goran Baranović, vlasnik brodice u Vrnaži i predsjednik Pomorskog sportsko-ribolovnog društva Vrnaža, kojeg smo zatekli na njegovom brodu privezanom uz jedan od novih pontona.
– Prije nego je sve ovo započelo, nekad sam tu u Mandalini bio podstanar i uvijek sam nastojao da se barem nešto napravi pa barem u režiji samih građana. Na sreću krenuli su ovi radovi koji idu ka nečemu i mislim da će svi ljubitelji mora ovo pozdraviti. Projekt pratim još od prve javne rasprave. Čini mi se da sve ide po planu i ja sam više nego zadovoljan, priča nam Baranović.
Kako je Goran Baranović i predsjednik sportskog društva i starosjedioc u Vrnaži on je Županijskoj lučkoj upravi na neki način i ‘čovjek od povjerenja’ koji završetkom postavljanja pontona održao red u lučici vodeći računa da se novi vezovi ne zauzimaju stihijski i bez reda dok god se ne izradi konačni raspored.
– Ovdje držim brod već 45 godina i sjećam se kolika mi je muka bila kada bi došao u Split ili Zadar i vidio koliko oni tamo imaju komunalnih i sportskih vezova u na jednom uređenom privezištu gdje ne morate strahovati da će vjetar pokidati konope ili bilo što drugo. Tko god ima brod i zna što je more ovu sigurnost nove lučice znat će i te kako cijeniti. Brod mi je sad na privremenom vezu na ovom pontonu gdje su izmješteni i svi ostali korisnici dok traju radovi, a sad ćemo dobiti ugovore i konačni raspored,dok će na preostale vezove, zasad, biti izmješteni brodovi na drugoj strani uvale kako bi se omogućio početak radova na sljedećoj fazi, pojašnjava Baranović.
Prva faza izgradnje komunalne luke Vrnaža praktično je završena, a još traju samo hortikulturni radovi i nakon čišćenja gradilišta taj dio luke bit će spreman za korisnike.
– Svi radovi odrađeni su u ugovorenim rokovima i s obzirom da je bilo problema s lošim vremenskim prilikama moram pohvaliti izvođača radova, tvrtku Mikić iz Omišlja koja je angažirala sve redom domaće, lokalne podizvođače. To je bio dobar potez jer su ljudi bili blizu s mehanizacijom, materijal je također nabavljan iz šibenske Izgradnje tako da je sve ispalo i bolje od najboljeg mogućeg scenarija, zadovoljan je Željko Dulibić, ravnatelj Lučke uprave Šibensko-kninske županije.
Po njegovim riječima svi su radovi obavljeni izuzetno kvalitetno što su potvrdila i mjerenja koja su dala rezultate u okvirima tolerantnih. Posebno zahtjevno bilo je graditi obalnu liniju zbog muljevitog dna Vrnaže no pokazalo se da je i to besprijekorno odrađeno.
I gradonačelnik Šibenika Željko Burić izuzetno je zadovoljan izgledom komunalne lučice Vrnaža jer po njegovom sudu ostavlja dojam kao da je riječ o marini.
– Naravno da nije riječ o marini koja je za prosječnog građanina izuzetno skupa za smještaj broda na vezu, već je cilj ovoga projekta omogućiti domicilnom stanovništvu da svoje brodove pohrane na financijski prihvatljiv način, a istovremeno i siguran te im omogućava kompletnu skrb o tim brodovima. S druge strane Vrnaža je definitivno promijenila vizuru grada. Sve što se dešava u tom prostoru, počevši od D-Resorta pa Vrnaže, razvoja fakulteta, tražit ćemo od Ministarstva kulture povrat ‘sportske dvorane Mandalina’ za daljnji razvoj visokoobrazovnog sustava Šibenika, sve to mijenja taj dio grada i daje novu perspektivu turističkom razvoju Šibenika, kaže Burić.
– Prvotno je Vrnaža bila zamišljena kao nautička i športska luka, no mislim da nautičkih vezova ima dovoljno u Šibeniku. Doguš grupa napravila je veliku marinu i sagledavajući cijeli koncept šibenske luke u kojem postoji i teretna luka, gat za kruzere, dotakli smo se onoga što do tada nitko nije ozbiljno pokrenuo, a to je ulaganje u komunalne vezove. Županijske lučke uprave su javne ustanove koje bi prvenstveno trebale brinuti o potrebama domicilnog stanovništva, a tek ako ima prostora zadovoljiti i ostale. Dakle u prvom redu komunalni vezovi, potom gospodarstveni, ribarski pa, ako ima prostora, i nautički. Sve je to bio zajednički posao regionalne i lokalne uprave jer je bilo potrebno mijenjati planove što su odradile i županijska i gradska uprava. Izrađena su četiri plana u rekordnom roku i studija zaštite okoliša. Nekoliko ministarstava zaslužno je za brzu provedbu ovog projekta, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture investicijski je podržalo prvu fazu Vrnaže sa 8,5 milijuna kuna u prošloj godini, priča Dulibić.
Naglašava kako je u Šibeniku napravljeno nešto što u Hrvatskoj još nitko nije napravio. Grad, županija i država uključili su se u projekt zadovoljenja potreba građana.
– Mislili smo da će projekt Vrnaže trajati najmanje desetak godina, ali sada kada je prva faza završena i kada su grad i županija osigurali sredstva u svojim proračunima, ukoliko na isti način dobijemo podršku od ministarstva, cijeli projekt Vrnaže mogli bi završiti u roku od tri i pol do četiri godine. Takvi rokovi, kada smo počinjali, bili su nam na granici snova. Izgleda da se i snovi ponekad ostvare, kaže Dulibić.
Gradonačelnik Burić u potpunosti se slaže s time da je projekt Vrnaža pravi primjer dobre suradnje grada, ŽLU i nadležnog ministarstva.
– Bez obzira tko je koliko uložio bitno je da je dogovor bio brz i da se pronašao zajednički interes. Bude li gradska uprava u prilici nastojat ćemo financijski i više od planiranoga izdvojiti za Vrnažu jer to je sjajna priča u kompletu, ne gledajući je samo kao lučicu, nego u onome što će završetak tog projekta značiti za grad. Mi smo za Vrnažu zatekli ideju komercijalizacije, ali je moj stav da ne možete imati dobru priču o jednom gradu u kojem imate nezadovoljne stalne stanovnike. Morali smo prvenstveno zaštititi interese građana i domicilnom stanovništvu omogućiti da se bavi onim što im sezonski donosi prihod. Kao i garaža pod Poljanom, Vrnaža podiže razinu komunalnog standarda. Ono što time dobija svaki građanin osobno, ali i njegov relativno mali obrtnički ili iznajmljivački biznis to je nenadoknadivo, zaključio je Burić.
U prvoj fazi u Vrnaži je izgrađeno i uređeno oko 300 metara nove rive sa suhim vezovima i parkiralištem, valobranski ponton i još pet pontona.
– Druga faza je ulazak na istočnu obalu. Glavni projekt će biti završen sljedeći tjedan kada ide ishodovanje građevinske dozvole. Istočna strana je dulja za više od 50 metara i predviđa valobranski ponton te još sedam pontona. Po iskustvu na prvoj fazi istočna obala će biti nekoliko milijuna kuna skuplja. Dobijemo li na natječaju na koji smo već aplicirali maksimalni iznos od osam milijuna kuna spremni smo za provođenje te faze radova. Buduć da je ministar zadovoljan do sada odrađenim ne vidim razloga da ministarstvo ne odgovori pozitivno i na ovaj natječaj, uvjeren je Dulibić.
Točan iznos odobrenih sredstava znat će se vjerojatno do kraja ovoga tjedna. U županijskom proračunu osigurana su dva milijuna kuna, a Grad Šibenik je osigurao milijun kuna. S tim novcem dulibić vjeruje da će u sljedećoj godini biti završena i druga faza komunalne luke u uvali Vrnaža.
– U 2018. godini bi išli sa istim zahtjevima prema gradu i županiji i ponovno se natjecali za sredstva ministarstva kako bi u trećoj fazi uredili plato u dnu uvale na kojem je predviđen hangar i desettonska dizalica, recepcijski objekt i manji broj vezova bez postavljanja pontona. Time bi projekt bio priveden kraju i postao zaokružena cjelina. U našem projektu i u planskim dokumentima predviđena je i četvrta faza uređenja zapadne obale od valobranskog pontona do mjesta gdje je danas rampa Resorta Šibenik. Po idejnom projektu to bi bila najjeftinija faza vrijedna oko četiri milijuna kuna čime bismo došli do ukupnog ulaganja u Vrnaži većeg od 50 milijuna kuna i to od ovog trenutka kroz sljedeće tri godine, najavio je Dulibić.
U Županijskoj lučkoj upravi su odmah po početku radova u Vrnaži fotografirali i bilježili sve zatečene brodove na vezu te razgovarai sa vlasnicima brodova kako bi se izradilo rješenje budućeg korištenja vezova kroz koje će najprije biti zadovoljeni ljudi koji su tu već imali vezove. U Vrnaži su tada zatečena i popisana 342 broda među kojima je 240 dužine do šest metara što potvrđuje kako je riječ o brodovima za rekreativne, obiteljske potrebe, a ne o bilo kakvim komercijalnim svrhama. Preostali vezovi raspoređivat će se prema pripremljenom popisu ljudima koji imaju vez negdje drugdje i koji su se predbilježili za mjesto u Vrnaži.
– Vrnaža nije projekt za pet godina jer bi s ovim gabaritima brodova svih 340 popisanih plovila stalo na do sada postavljene pontone, ali planiramo dugoročno i na mogućnost da će s godinama ljudi sebi moći priuštiti i veće brodove. Pretpostavljam da ćemo završetkom cijelog projekta umjesto projektiranih 600 vezova sasvim komodno i za sljedećih 50 godina moći smjestiti 700 brodova, optimističan je Dulibić.
Tijekom izgradnje razmišljalo se i o imenu nove luke, a Dulibić priznaje kako je tu pomogla njegova supruga Madlena predloživši da komunalna luka Vrnaža dobije ime ‘Sv. Juraj’ po šibenskoj komunalnoj galiji koja je sudjelovala u slavnoj pomorskoj bitci kod Lepanta. O imenu se još nije raspravljalo ali da je ‘Sveti Juraj’ sjajno ime mišljenja je i gradonačelnik Burić koji nije zaboravio projekt izvorne rekonstrukcije galije ‘Sv. Juraj’, već razmišlja i o turističkoj prezentaciji izgradnje šibenske komunalne galije na izvorni način.
Dobije li komunalna luka u Vrnaži ime ‘Sv. Juraj’, maketa komunalne galije bila bi izložena u zgradi recepcije, a u šali bi Mandalinu mogli locirati između ‘sv. Petra’ i ‘sv. Jurja’.
