Muzej grada Šibenika u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Libar organizira danas predavanje pod nazivom ‘Agrobiološka raznolikost Dalmacije: stare sorte i pasmine Dalmacije’. Početak predavanja, u atriju stalnog muzejskog postava je u 18.00 sati. Predavač je Roman Ozimec koji je poljoprivredu diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, dok je poslijediplomski studij ekologije završio na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu. Organizatori naglašavaju i kako će u okviru predavanja biti održana razmjena sjemenja, sadnica i lukovica.
– Pitate se kakve veze razmjena sjemenja ima sa Muzejom? Višestruke. Arheolozi pri iskapanjima pronalaze sjemenke i proučavaju ih te iz njih dobivaju važne podatke o životu ljudi već iz vremena prapovijesti pa nadalje. Ta mala sjemenka promijenila je cijela ljudska društva pretvorivši ih iz nomada, lovaca i sakupljača u trajno naseljene zemljoradnike. Povjesničari pomoću sjemenja mogu primjerice proučavati migracije stanovništva, jer se sjeme kultiviranih vrsta širilo svijetom zajedno s ljudskim migracijama. Etnolozi kroz sjeme mogu proučavati brojne običaje, počevši već od samog sijanja, pojašnjava Željko Krnčević, ravnatelj šibenskog muzeja.
Pojašnjava i zašto je važno očuvati domaće pasmine i sorte?
– U današnjim vremenima genetski modificirane hrane nešto što je tisućama godina prilagođavano našim potrebama biva odbačeno u milijuntom djeliću tog vremena. Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, ne samo da sudjelujemo u propasti autohtonih vrsta, nego se i prepuštamo u ruke kompanija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života. Zajedno se moramo truditi da sačuvamo sjeme biljaka koje smo naslijedili od svojih predaka i napokon krenemo u borbu s GMO hranom, poručuje Krnčević.
Organizatori pozivaju sve koji imaju sjeme autohtonih starih sorti da ga donesu na večerašnje predavanje, a ako ste već posijali sjemenke, možete ponijeti i sadnice voća, povrća, autohtonog cvijeća, presadnice, a i lukovice su dobrodošle.
