– Ovo što sada imamo je, nažalost, panika, a ona uvijek donosi najgore, kaže jedan domaći bankar, koji je, poput većine javnosti, sa zabrinutošću promatrao jučerašnji razvoj dogođaja s Agrokorom. Međutim, za razliku od većine običnih promatrača, on je i u poslovnom odnosu s posrnulim koncernom.
Unatoč svemu, za sebe kaže da je umjereni optimist.
– Ako uspijemo zaustaviti paniku, s bankarske strane vjerujem da ćemo relativno brzo uspjeti reći da smo uspjeli dogovoriti taj standstill aranžman. To bi bio dobar signal, tim prije ako se postigne i dogovor s dobavljačima. Ključno je da se malo smanji ta panika, da dobijemo potrebno vrijeme i dođemo u situaciju kada možemo pristupiti procesu restrukturiranja kompanije – kaže ovaj bankar, jedan od sudionika Susreta guvernera regije u organizaciji Lider medije i HUB-a. On nema dvojbi da bi restrukturiranje u konačnici donijelo dobre rezultate jer koncern ima dobre tvrtke, koje imaju svoj udjel i budućnost na tržištu. No u ovom trenutku ključnim smatra prezaduženost i lošu ročnu strukturu duga kompanije. S obzirom na to da je jako opterećena kratkoročnim kreditima, prvi bi korak bio produljavanje rokova otplate.
– Može se to restrukturirati. Vjerojatno ima nešto i u pričama o neregularnosti financijskih izvešća, ali sve se to da “hendlati”. Određeni dio potraživanja može se i otpisati, ali ključno je
Sve strane uključene u ovaj proces, čini se, imaju dobru volju i interes je svih da se situacija stabilizira. Međutim, ostaje ključno pitanje mogu li se uskladiti različiti putevi kojima su krenuli prema tom cilju.
-Agrokor je sasvim sigurno nezaobilazna tema u zadnja 2,5 mjeseca, u Hrvatskoj posebno, ali i šire u regiji, istaknuo je Zdenko Adrović, predsjednik HUB-a.
– Razlog tome je jednostavan jer je Agrokor najveća Hrvatska i regionalna kompanija i zajedno s grozdom vjerovnika nosi važnost i rizike – rekao je, a prema njegovim informacijama, razgovori su jučer tekli dobro. Po njegovu mišljenju, najvažnije je postići sporazum “koji će omogućiti kontinuirano poslovanje Agrokora zato što samo kontinuitet poslovanja omogućuje naplatu”.
U kojoj će se mjeri svi uspjeti naplatiti ostaje vidjeti jer Agrokoru nisu odobravani samo klasični krediti, nego je bilo i mnogo financijskih aranžmana koji nisu imali adekvatne kolaterale.
Prema riječima izvora bliskih HNB-u, u protekle dvije i pol godine izloženost hrvatskog bankarskog sektora Agrokoru smanjena je za otprilike 3,5 milijardi kuna. HNB je od 2013. godine pooštrio mjere izloženosti prema jednom klijentu i od banaka je zatražio da limit svedu na 25 posto svog kapitala, ali ujedno je proširio i obuhvat aranžmana, primjerice na faktoring i povezana društva. Premda su u početku pružale otpor jer su na tim pozajmicama ostvarivale veće kamatne stope, danas su mnoge od tih banaka vrlo zadovoljne što su to učinile.
Kako je guverner Boris Vujčić kazao na konferenciji u Savudriji, sistemski rizici za gospodarstvo vezani uz Agrokor prvenstveno će ovisiti o tome kako će se resturkturirati dugovi, dok je bankarski sustav stabilan i za njega trenutno ne vidi rizike.
– Radili smo stres test, odnosno testiranje bankarskog sustava na moguće posljedice problema s tim poduzećem i smanjivanje njihovih naplativih potraživanja. Oni pokazuju da je bankovni sustav i nadalje stabilan. HNB je u protekle dvije i pol godine radio upravo na tome da osigura da bankovni sustav unutar zakonskih limita ostane manje osjetljiv na jedan takav mogući stres, rekao je Vujčić novinarima. On smatra lošim to što je dosta vremena izgubljeno.
– Dva i pol mjeseca je prošlo otkad su problemi počeli a rješenje se nije našlo. Što dulje to traje, to će troškovi biti veći – upozorio je Vujčić.
Neslužbeno se može čuti da je velika šteta po gospodarstvo već učinjena, a na pitanje što misli kako će se slučaj Agrokor odraziti na ekonomski rast, jedan analiitčar kaže da je vrlo izgledno usporavanje rasta BDP-a, a ne bi se iznenadio da se do kraja godine približi i nuli.
Izvor: Jutarnji.hr
