Zlarin je prvi, jedini i posljednji izbor Antonija Biberice, 26-godišnjeg predsjednika Mjesnog odbora Zlarin, ali prije svega zaljubljenika u more i brodove koji je kao najmlađe dijete u svojoj obitelji odlazio s ocem na vožnje turista u razgledavanje Krke i otoka u šibenskom arhipelagu, i znao je da će se time baviti. S druge strane, nije ni sanjao da će već kao 15-godišnjak zasukati rukave u obiteljskom restoranu Aldura i nositi tacnu, no s vremenom mu se i taj posao uvukao pod kožu. Ambiciozni otočanin s 20 godina pridružio se Mjesnom odboru kojem je na čelu bio Vladimir Buneta. Nakon što je Buneta prije godinu dana izgubio životnu bitku, Antoni je preuzeo predsjedništvo i počeo ‘loviti konce’ za budućnost otoka.
– Dida se bavio brodoprijevozništvom, otac, a ja sam preuzeo posao prije tri, četiri godine. 2006. smo otvorili restoran i to nam je s vremenom postao primarni posao. Sestra je voditeljica, a ja sam zadužen za nabavu robe i brigu o osoblju, premda svi radimo što god treba u sezoni, priča 26-godišnji Zlarinjanin.
Odmalena je stekao radne navike, a u želji da pomogne razvoj otoka, prije šest godina pridružio se Mjesnom odboru.
– Bilo je tada jako malo zainteresiranih, a nas troje prijatelja iste generacije odlučili smo se pridružiti Buneti. Pomagali smo najviše volonterski, dok je Buneta obavljao administrativne poslove. Nažalost, sad će biti godina dana otkako je umro, a ja sam preuzeo njegove dužnosti, govori Biberica.
Strah i neznanje bili su normalna pojava, no pomalo je počeo ‘hvatati konce’. Iako uvijek ima ‘zlih jezika’, kaže da ga otočani podržavaju, posebice mladi ljudi.
– Nas šest održavamo red na otoku, kosimo, čistimo. U kontaktu smo s gradskim službama za javnu rasvjetu, čistoću i groblje koje uskoro planiramo proširiti. U suradnji s Gradom Šibenikom radimo na projektima, a trenutno je najveći Hrvatski centar koralja Zlarin koji bi do ljeta 2020. godine na otok trebao donijeti više od 20 milijuna kuna, optimističan je Biberica.
Projektom bi tako trebale biti obnovljene ceste i prilazni putevi, uređeno novih šest kilometara staza, što će biti novi vjetar u leđa razvoju tog otoka.
– Uz dva ugostiteljska objekta koja rade cijelu godinu, imamo dućan, kiosk, poštu, igraonicu u kojoj je trenutno osmero djece, školu koju pohađa jedan učenik, imamo i Yacht klub Zlarin koji zapošljava dva radnika, a otvaranje Hrvatskog centra koralja zasigurno će značiti i nova radna mjesta, ali i kompletnu promjenu vizure otoka, poručuje.
Otočanima je najveći problem kanalizacija, ali i ceste koje su s vremenom oronule, a Biberica među ključnim točkama ističe i slabu povezanost otoka s kopnom. Svjestan je da je to glavna prepreka razvoju, no vjeruje da će se projektom UrbEco i to promijeniti.
– Mladi zbog slabe povezanosti bježe na kopno, a mnogi bi, siguran sam, ostali na otoku da je bolje povezan s gradom. Zadnja pruga ide u 19,30 sati iz Šibenika, pa primjerice svi oni koji bi htjeli pohađati nekakve aktivnosti jednostavno su spriječeni. Ufamo se u to da će projekt Grada zaživjeti, što bi Zlarinu i ostalim otocima u šibenskom arhipelagu zasigurno puno značilo, smatra Biberica.
Biberica se i dalje namjerava baviti brodoprijevozništvom i ugostiteljstvom. Kuhati, kaže, obožava, a kad stigne neizostavno je i amatersko jedrenje, sudjelovanje na vatrogasnim natjecanjima u sklopu DVD-a Zlarin i ples u KUD-u ‘Koralj. Uz pomoć roditeljima oko maslina, ne sumnja da će i dalje pronalaziti dovoljno vremena za svoj otok.
– Planiram i dalje pomagati razvoj otoka, ali bi htio da nam se još više ljudi priključi. Posla uvijek ima, a zajedno možemo još više. Uz Zlarinsku regatu krsaša, srdeladu, brudetijadu, fešte i brojne ostale aktivnosti koje organiziramo, više ruku zasigurno bi doprinijelo još kvalitetnijem životu na otoku, poručuje Antoni Biberica.
