Ususret lokalnim izborima s gradonačelnikom Šibenika Željkom Burićem pretresli smo aktualne gradske teme, planove te učinjeno u protekle četiri godine.

Zaključujete zadnju godinu četverogodišnjeg mandata. Kada biste morali, kojom biste ocjenom ocijenili svoj mandat?

Nezahvalno je sam sebe ocjenjivati, ali sigurno znam da smo uložili jako puno truda. Puno stvari je riješeno, gotovo sve što smo i obećali Šibenčanima 2013. godine, ali nas čeka još puno posla. Kada smo krenuli u ovaj mandat, želja nam je bila probuditi naš grad na svim poljima, pretvoriti ga u jednu moderno uređenu sredinu ugodnu za život za sve generacije. Vjerujem da smo u tome i uspjeli.

Koji projekt biste istaknuli kao svoj najvažniji, od svega što je odrađeno tijekom protekle četiri godine?

Naglašavao sam više puta kako mi je najvažniji projekt razvoj visokoobrazovnog sustava u Šibeniku i dislocirani studij energetike jer je to osnova za ostanak mladih u Šibenik što je jedna od najvažnijih misija koju imamo pred sobom. Inače, u šibenski sustav visokog školstva uloženo je ukupno preko 120 milijuna kuna. U studij energetike uložili smo preko 10 milijuna kuna, a očekivani trošak dizanja kata na Veleučilištu je od šest do osam milijuna kuna. U zbroj ulaganja u školstvo uključujem i projekt studentskog kampusa na Palacinu za koji očekujemo dobiti novih 80 milijuna kuna. Svemu tome treba pribrojiti i gradnju takozvanog ‘Trokuta’ na oko tri tisuće kvadrata gdje će biti smješteni startupovi za mlade poduzetnike, što je novih 20 milijuna kuna.

Svakako treba spomenuti i rješavanje dugogodišnjih šibenskih problema, praktički kočničara razvoja grada, a to su zona TEF i Obonjan. Za razliku od naših prethodnika, ove smo gordijske čvorove uspjeli jako brzo raspetljati, kao i pokretanje izgradnje prvih POS-ovih stanova nakon 12 godina u Šibeniku.

Posljednje četiri godine radimo na tome da da naši ljudi ovdje imaju jednu zaokruženu životnu cjelinu. U njihovom gradu dostupno im je izvrsno obrazovanje, tu se kasnije mogu zaposliti i osnovati obitelji, a njihova djeca potom pohađati moderno uređene vrtiće i škole.

Hoće li projekt kampusa na Palacinu biti još jedan poticaj razvoju visokog obrazovanja u Šibeniku?

Palacin je ‘težak’ između 80 i 85 milijuna kuna. Svjesni smo, naime, da moramo ojačati studentsku infrastrukturu kroz nove smještajne kapacitete za studente jer Studentski dom na Šubićevcu odavno nije dovoljan da bi zadovoljio kapacitete koje danas Šibenik ima kada je riječ o broju studenata, bez obzira je li riječ o veleučilišnim, dodiplomskim ili specijalističkim studijima. Palacin će biti središte sveučilišnog kruga na svega pet minuta pješke, dakle jedna velika široka zona koja će funkcionirati kao prostor za nastavu, laboratorije i smještaj studenata i kao takav, slažem se, bit će značajan iskorak.

Spomenuli ste da vam je cilj pretvoriti Šibenik u jednu modernu i ugodnu sredinu za sve njegove građane. Što to znači?

Dakle, grad prije svega čine ljudi i njihove potrebe su nam prioritet. Grad Šibenik provodi jako dobre socijalne politike. Izgradili smo novi vrtić na ‘Smilje’ na Jamnjaku, obnovili vrtić ‘Kućica’ te sanirali krovište vrtića ‘Šibenski tići’. U planu je i izgradnja novog vrtića u Crnici. Grad sufinancira mjesečnu cijenu boravka djece u vrtiću, a u planu je i obnova osnovnih škola da u što boljem stanju dočekaju buduće prvašiće. Šibenik se nalazi u top deset hrvatskih gradova po izdvajanju za rodiljne naknade, na što sam posebno ponosan.

Obnovljena su i brojna dječja igrališta, a radimo na planu izgradnje novih osnovnih škola po modelu javno-privatnog partnerstva. Gradi se i nova sportsko-rekreativna dvorana u Ražinama, obnovljene su i dvorane Miminac i Baldekin, a u planu je i izgradnja novih školskih sportskih dvorana. Financirali smo polaganje terena s umjetnom travom na Šubićevcu te je uređen Športski centar Ljubica. Za šibenske udruge mladih pronašli smo prostor u Narančastoj zgradi u TEF-u.

Kroz četiri godine nastojali smo brinuti za sve članove našeg društva. Primjerice, uredili smo prvo prihvatilište za beskućnike u Šibeniku u suradnji s Caritasom Šibenske biskupije kako bismo svim građanima Šibenika omogućili krov nad glavom. Subvencioniramo javni prijevoz umirovljenicima, djeci, udovicama i roditeljima poginulih branitelja. Grad Šibenik dodjeljuje pomoć za podmirenje troškova ogrjeva i stanovanja, pogrebnih troškova te pomaže u prevladavanju drugih teškoća. S Vladom Republike Hrvatske potpisali smo i ugovor za otpis dugova najugroženijim sugrađanima.

Osigurali smo i nove autobuse za poboljšanje javnog prijevoza te uredili brojne kritične prometnice kako bi se naši sugrađani što sigurnije osjećali kao sudionici prometa. Ima tu još posla, ali Šibenik nije ni približno grad koji je bio prije četiri godine. Krenuli smo naprijed i sad nema stajanja.

Šibenik je posljednjih godina drastično povećao broj gostiju. Što očekujemo od ove sezone i možemo li pričati o novoj turističkoj budućnosti?

Mi imamo svoju strategiju razvoja turizma koju je izradila Turistička zajednica Grada Šibenika. Točno i smišljeno ulazimo u projekte i programe kojima je cilj povećati turistički promet. Plaža Banj je jedan od sjajnih projekata koji inicirao priču šibensku turističku priču, ali moramo biti svjesni da ona sama ne bi dala rezultat da se na to nije naslonio cijeli niz ostalih projekata. U prvom redu mislim na tvrđave koje također ne bi ostvarile odlične rezultate da nisu predane mladom timu stručnjaka u ustanovi Tvrđava kulture Šibenik koji osmišljavaju programe i promociju tih lokaliteta. Europskim novcem pokazali smo našu kulturnu baštinu koja je privukla ljude u naš grad. To rezultira ovim što se sada događa – grade se hoteli, restorani, apartmani. Evo, primjeri su hoteli na peškariji, u bivšoj palači Divnić… Da je šibenski potencijal prepoznat, govori i interes nekih poznatih osoba poput Zvonimira Bobana koji je otvorio slastičarnicu na rivi, pa i proslavljenog plivača Duje Draganje koji je upravo naš grad prepoznao kao dobar potencijal za ulaganje. Turističke potencijale dodatno ćemo ojačati i uređenjem nove plaže u Brodarici, ali i spajanjem zone Podsolarsko za koje smo nedavno osigurali nova sredstva od države.

Pokrenuli smo i priču oko zimskog turizma. Lanjsko izdanje Adventskog sajma posjetilo je preko 50.000 posjetitelja, što je porast u odnosu na ranije godine.

Šibenik je nedavno iz Fonda za kulturnu baštinu dobio oko 72 milijuna kuna za projekt sv. Ivana u kojem je Grad nositelj, te za projekt Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova ‘Civitas sacra’ gdje je partner. I ranije je Grad bio dobar kada se gleda u kontekstu hrvatskih gradova, no ovo je zaista svojevrstan rekord. Što kažete na to?

To su veliki projekti koji otvaraju perspektivu da Šibenik i van kupališne sezone postane turistički prepoznat. Na dobrom smo putu da ostvarimo konačan cilj i infrastrukturno obnovimo Šibenik te obogatimo sadržaje za njegove građane i posjetitelje, a to ćemo i dalje, kad god budemo u prilici, činiti koristeći se novcem koji daju fondovi EU-a. Moram ovdje još jednom istaknuti kako je velika zasluga gradskog tima iz Odjela za gospodarske djelatnosti i EU fondove koji je u više navrata istican u javnosti kao jedan od uspješnijih timova u povlačenju europskih sredstava među lokalnim samoupravama. Koliko je Šibenik proteklih godina uspješan u povlačenju EU fondova, dovoljno vam govori činjenica da ostale sredine zovu naše ljude da im predaju i pokažu način kako će i one biti uspješnije u privlačenju europskog novca.

Hrvatski i svjetski mediji prilično su velikodušni u prostoru koji posvećuju pisanju o napretku Šibenika. No, oporba vam spočitava kako je ‘jedino dobro u toj priči dobro odrađen PR’. Što na to kažete?

Što je PR? Prezentirate publici ono što imate i ono što namjeravate učiniti, a na ljudima je da to valoriziraju. Nacionalni mediji Šibeniku daju toliku pažnju zato što su svi, ali doslovno svi projekti ostvareni. U četiri godine mandata završena je tvrđava sv. Mihovil koju smo zatekli nezavršenu i u problemima. Aplicirana je i završena tvrđava Barone, aplicirana je i počela realizacija projekta tvrđave sv. Ivana. Naravno, tu je pridodana priča revitalizacija palače Galbiani i čitav niz drugih projekata koje smo zatekli prilikom preuzimanja mandata ili smo ih naknadno pokrenuli. Mediji te prate samo ako imaš što za prikazati, a u Šibeniku se protekle četiri godine toliko toga napravilo.

Uostalom, o našem gradu danas pišu i strane mediji, a njegova ljepote privukle su i svjetske produkcijske kuće koje su ovdje snimale svjetski poznate serije i filmove, poput Igre prijestolja, Dig i Anke Brazilijanke. Sve je to rezultat jednog sustavnog rada.

Oporba vam spočitava i veliko zaduživanje grada u svom mandatu, referirajući se na kreditna zaduženja Grada. Koliko Šibenik duguje i kako komentirate te optužbe?

Bivša gradska vlast ostavila je, ne 40, nego 70 milijuna kuna minusa u gradskoj blagajni. Idemo to jednostavno zbrojiti. Iza njih ostalo je 16 milijuna deficita, 12 milijuna kuna mini porezne reforme, 20 milijuna kuna za završetak zaostalih projekata za koje nisu bila osigurana sredstva, a između 2013. i 2017. godine ova gradska uprava vratila je 22 milijuna kuna zatečenih kredita. Kad sve zbrojite, to je 70 milijuna kuna. No, za razliku od oporbe, mi smo sjeli za stol i počeli raditi prvog dana od preuzimanja vlasti, umjesto da smo se bavili optužbama. Preuzeli smo odgovornost za projekte koji su se dotad loše vodili, spasili ih te ih uspješno priveli kraju. Svi su ti projekti u interesu Šibenčana, a ne ‘moji’ ili ‘tvoji’ kako se često voli naglašavati.

O kojim to ‘zaostalim projektima’ pričate?

Recimo, o projektu uređenja tvrđave sv. Mihovil. Od ukupne investicije, ulaganje Grada u projekt sv. Mihovila iznosilo je točno 66,5 posto u odnosu na fondove. Zašto? Zato što je bivša gradska vlast projekt prijavila na 11,3 milijuna kuna, udio EU fondova je bio 6,4 milijuna kuna, a ishođenje uporabne dozvole koštalo je 21 milijun kuna. Dakle, morali smo 14 milijuna kuna stvoriti i platiti iz proračuna. Plaža Banj je drugi primjer. Riječ je o lijepoj investiciji, međutim u lipnju 2013. godine, kad smo preuzeli odgovornost za Šibenik, nije bila završena šetnica, nije bilo parkirališta, štoviše, osim betonske konstrukcije ničega na plažnom objektu nije bilo. Sve je završeno s dodatnih šest milijuna kuna koje smo opet pronašli u proračunu.

Franko Vidović vam često prigovara kako se kada spominjete ove projekte kitite njegovim perjem…

Šibenik je štuf zaustavljenih projekata. Moj je stav da je posve nebitno koji je projekt čiji u smislu ideje. Svi projekti moraju biti u interesu građana Šibenika, a ne pojedinca. Ponekad imam dojam da bi neki najrađe htjeli da se u našem gradu ništa ne pomiče na bolje ako oni za to nisu zaslužni. Svaki dan pričam sa svojim sugrađanima, slušam njihove savjete, primjedbe i pohvale. Sve nam to pomaže u našem radu i svi su oni dionici svakog našeg projekta. Uvijek sam govorio, Šibenik će nastaviti ići naprijed samo ako svi zajedno surađujemo, neovisno o političkom ili nekom drugom opredjeljenju.

Mnogo je polemika o tome može li i na koji način gradska uprava biti pokretač ili makar kotačić u pokretanju sustavnijeg razvoja gospodarstva gradskog područja. Kakav je vaš stav o tome?

Naravno da može. Sustav gospodarstva u svijetu se mijenja, a Europa i Šibenik mogu se više bazirati na bazičnim i teškim djelatnostima koje obično masovno zapošljavaju. Hrvatska i Šibenik se moraju orijentirati na znanje, na malo i efikasno poduzetništvo i na vrlo učinkovite firme koje se brzo restrukturiraju i nalaze na tržištu. Tu gradska uprava, beneficijama za mlade poduzetnike kakve smo stvorili u Poduzetničkom inkubatoru, smanjenim davanjima koja djeluju kao poticaji te izgradnjom zona za poduzetnike, poput naših Poda mogu mnogo pridonijeti poboljšanju gospodarske slike.

Zona Podi dobila je nagradu za najbolju zonu u Hrvatskoj. Kakva je situacija na Podima?

Industrijska zona Podi je sjajna priča. Godine 2013. imala je 28 gospodarskih subjekata i oko 900 zaposlenih, mi ćemo dočekati lipanj s 35 firmi i 1.300 zaposlenih na Podima, a interes i dalje raste. No, veseli svakako i činjenica da postojeći gospodarski subjekti na Podima traže širenje.

Koji su projekti koje vidite u realizaciji ukoliko osvojite još jedan mandat?

Dovršetak tvrđave sv. Ivana, gradnja Poljane, dovođenje i razvoj druga dva sveučilišna smjera, projekt odvodnje grada Šibenika, otočni vodovod na Kapriju, Žirju i Zlarinu. Tu su i projekti Centra koraljarstva na Zlarinu i iznad svega gradnja alternativnog gradskog prijevoza preko ministarstava, a tu bi bile i žičare, elektrobusevi i elektrobrodovi koji bi svaki sat povezivali naše gradske četvrti, odnosno naše otoke. Riječ je o čitavom jednom setu razvojnih projekata od kojih su neki još u planiranju, neki su započeli, a neki su već u provedbi, no efekti će biti vidljivi kasnije. Svakako ćemo nastaviti putem smislenog i strateški usmjerenog razvoja.

Što je s projektom TEF-a? Ima li već konkretnih interesa na tender od strane poduzetnika?

U ovom trenutku Grad Šibenik isplatom INA-e skinuo je sve plombe i hipoteke sa zemljišta. To znači da mi vladamo prostorom TEF-a. Donesen je Generalni urbanistički plan, a potpisali smo i ugovor s Europskim društvom urbanista koji rade idealan urbanistički plan TEF-a. Moguće je da se u TEF-u vrlo brzo počne graditi. Ono što je najvažnije je formiranje ministarstva državne imovine što je velika stvar jer je ministar Marić rekao da je jedan od njegovih prioriteta rješavanje financijskih odnosa između Grada i niza državnih institucija u partnerskom odnosu. Međutim, to ne koči gradnju na tom prostoru gdje vidimo produžetak plaže Banj, gradnju hotela i sportsko-rekreativnih sadržaja, ali i sadržaja koji će biti na raspolaganju građanima Šibenika.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.