Nacionalna mirovina – mirovina za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja – mogla bi se u Hrvatskoj uvesti 2021. godine, a obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Ostali uvjeti, prije svega oni vezani uz imovinski cenzus, te iznos nacionalne mirovine tek će se utvrditi, piše Jutarnji.
Cenzus
Proizlazi to iz prijedloga Strategije socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koju je Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike jučer uputilo u javnu raspravu. Prema planu aktivnosti, u posljednjem kvartalu 2018. godine trebala bi biti dovršena sveobuhvatna analiza stanja, do kraja 2019. utvrđivat će se kriteriji za obuhvat potencijalnih korisnika, imovinski i dohodovni cenzus te parametri za izračun visine nacionalne mirovine, a do posljednjeg kvartala 2020. planira se uspostavljanje zakonodavnog okvira. U 2021. bi, dakle, mogla krenuti isplata nacionalnih mirovina.
Procjenjuje se da oko 100.000 osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj nema nikakva primanja, iako ih samo 9287 prima socijalnu pomoć. Uvođenje nacionalne mirovine najavljuje se posljednjih 15-ak godina, a bilo je i jedno od važnih predizbornih obećanja ove Vlade te je u programu Vlade za mandat od 2016. do 2020. godine nacionalna mirovina postavljena kao jedan od temeljnih ciljeva u sklopu zaštite socijalno ugroženih.
Reforma
Institut nacionalne mirovine trenutno ima stotinjak država diljem svijeta kao osnovni mehanizam zaštite starijih osoba od siromaštva: u Hrvatskoj u riziku od siromaštva živi oko 17 posto populacije u dobi od 25 do 55 godina te čak 26 posto osoba starijih od 65 godina.
Najveći će izazov biti određivanje optimalnog iznosa nacionalne mirovine, koji bi morao biti veći od socijalne pomoći (maksimalno 900 kuna za samca), a opet manji od najmanjeg mogućeg iznosa mirovine. Novi će institut, stoji u Strategiji, trebati sagledati i u odnosu na činjenicu je li osoba nositelj prava vlasništva, je li bila u radnom odnosu te uplaćivala doprinose ili nije nikada radila te s osobitim osvrtom na problematiku žena u ruralnim područjima, koje su pogođene siromaštvom.
Strategija kao jedan od glavnih ciljeva u budućem razdoblju postavlja i reformu načina plaćanja usluge smještaja u državnim domovima za starije, u kojima je smješteno oko 17.000 osoba, a istodobno je predano 72.000 zahtjeva za smještaj.
