Treći po redu Dani hrvatskog pršuta održat će se u petak i subotu u hotelu D-Resort u Mandalini. Tridesetak izlagača sudjelovat će na stručnom i poslovnom skupu, a osim izložbeno-prodajnog karaktera, Dane hrvatskog pršuta obilježit će i mnoga predavanja i panel rasprave.
⁃ Šibensko-kninska županija kolijevka je drniškog pršuta, prvog našeg brenda koji je dobio tu oznaku na europskom tržištu, poručio je na samom uvodu Krešimir Grubić, član organizacijakog odbora manifestacije.
Šibensko-kninska županija suorganizator je manifestacije, a župan Goran Pauk istaknuo je važnu simboliku pršuta.
⁃ Pršut je za nas teke više od one fete. On obilježava sve bitne dane naših života, od rođenja do smrti. S pršutom se rađamo, s pršutom umiremo rekli bismo. Drniški pršut karakteristika je naše zagore, a da simbolika bude potpuna, krase ga bura sa sjevera i sol sa juga, rekao je Pauk.
Darko Markotić, direktor proizvodnje u Pivcu i predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta koji broji tridesetak certificiranih proizvodača krčkog, dalmatinskog, drniškog i istarskog pršuta, poručio je kako oni čine 90 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj.
⁃ Osnovani smo prije četiri godine i danas proizvodimo oko 350 tisuća komada tržišne vrijednosti oko 250 milijuna kuna. Vrijednost tržišta pršuta u Hrvatskoj danas iznosi oko 400 milijuna kuna. Sustavnim ulaganjem u zadnje tri godine investiramo u pršutarstvo više desetaka milijuna kuna. Podižu se kapaciteti, povećava se standardizacija proizvoda i okrećemo se promociji povezivanjem dionika od lanca do stola, a mi se nalazimo u sredini tog lanca. Udio domaće sirovine prije četiri godine bio je ispod 10 posto, danas je oko 50 posto. Rješavanje problematike sustavnim radom uspjeli smo napraviti ključni korak povezivanja pršutara sa svinjogojstvom, klaonicama i mesnom industrijom kako bi imali domaće proizvode. Investiranjem u svinjogojstvo u dvije do tri godine cilj nam je da bude udio i do 90 posto, pa smo na putu da povezujemo lanac od polja do stola. Kako bi mogli dalje razvijati kapacitete i podizati razvoj svinjogojstva, klaonica i proizvodnje pršuta, potrebno je pršute brendirati, izjavio je Markotić.
Upravo zato glavna tema okruglog stola bit će pršut kao turistički proizvod. Naime, pršutari uključeni u klaster narasli su u posljednje četiri godine sa 100 tisuća na 350 tisuća komada pršuta. Sustavnim radom plan im je kroz šest do sedam gosina zauzeti veći dio domaćeg tržišta proizvodnjom milijun komada.
Željko Pilić, certificirani proizvođač Drniškog pršuta kazao je kako je tradicija proizvodnje drniškog pršuta stara preko 200 godina.
⁃ Proizvodnja se nastavlja na tradiciju seoske proizvodnje s boljim higijenskim nivoom. Pršut kao takav izlazi na tržište. Naši pradjedovi nisu znali za konzervanse, koristili su svježe meso i morsku sol, a mi nastojimo danas isto tako drniški pršut sa zemljopisnim porijeklom. Potrošači nisu navikli na markicu zaštite, ali hoće. U deklaraciji drniškog pršuta piše svinjsko meso i morska sol. Nema konzervansa. Nastojimo proizvesti čist proizvod bez konzervansa, koristimo prirodne uvjete od Dinare i Svilaje koje nose buru, te kanjon Krke koji donosi južni vjetar. Meso mora disati. Mi svoje proizvode nastojimo plasirati na domaće tržište. U udruzi nas je 14, imamo nešto izvoza, ali najjvalitetniji uzvoz je kroz turistički pijat. Od moje marže do ugostitelja, sve ostaje u Hrvatskoj. Naši ugostitelji to ne znaju ili ne žele prepoznati. Ne može se dogoditi da hotel u Šibensko-kninskoj županiji ima dalmatinsko selo, a u njemu ima talijanski pršut, objašnjava Pilić.
Na Danima hrvatskog pršuta stoga će biti govora o načinu proizvodnje, pršutu u ugostiteljstvu, a posjetitelji će moći kušati i kupiti proizvode. Otvaranje je zakazno za petak u 12 sati, kada će biti dodijeljene i nagrade poznatim pršutarima za unaprjeđenje proizvodnje, kao i proglašenje pobjednika među četiri certificirana hrvatska pršuta.
⁃ Ulaz je besplatan, pa pozivamo sve ugostitelje da dođu jer je ovo idealna prilika da probaju, kupe i ugocore nabavu od strane certificiranih proizvođača, zaključio je Grubić.
