Unatoč brojnim kulturnim događanjima u petak je otvaranje izložbe fotografija ‘Prijatelj suhozida’ autora Boška Fržopa u Muzej grada Šibenika privuklo brojne posjetitelje. Riječ je o velikoj izložbi umjetničkih fotografija suhozida i bunja koje je vodički arhitekta i fotograf snimao gotovo 50 godina. Izložbu je pripremila mlada etnologinja Zrinka Magazin, koja trenutačno u Muzeju grada Šibenika odrađuje svoje stručno osposobljavanje.
O suhozidnoj gradnji i bunjama Fržop govori s velikim poštovanjem, a očarale su ga još kao dječaka.
– Ja sam dijete poljoprivrednika i od djetinjstva sam bio u polju. Moji prvi vidici su masline, zidovi i bunje. Ti su mi se predmeti kroz djetinjstvo usjekli u sjećanje, a nakon profesionalnog opredjeljenja za arhitekturu opet su to građevine iz davnine, od naših predaka pa su interesantne i po oblicima i po uklapanju u okolinu i po konstrukciji i stabilnosti. Neobične konstrukcije za sredine gdje nauka nije još bila došla do izražaja, kazao je Fržop.
Prisjetio se Fržop i nastanka suhozida i bunja koje su produkt krčenja dalmatinskog krša kako bi se zasadilo maslinu ili lozu.
– Barem 30 centimetara u dubinu morao je težak iskrčiti i svaki kamen koji je bilo moguće vadilo se iz zemlje, a žena i djeca odnosili bi ga kako bi se stvorio prostor za sadnju. Taj kamen kao nusproizvod mogao je samo smetati, a ako je čovjek imao malo smisla za ljepotu zidao je zidove, a od boljeg pločastog kamena formirao bunju. Bile su one zaklon za vrijeme kiše, sirotinji i prenoćište, a mlađi su znali i ljubav voditi u njima, kazuje Fržop.
Na izložbi je prikazano 40 fotografija velikog formata, a u 50 godina Boško Fržop je stvorio fundus od 60 do 70 tisuća analognih snimaka, koje je sam razvijao dok ove suvremene, digitalne fotografije i ne broji.
Fržop je u svom govoru naglasio kako se ‘u bunje ulazi pognuta tijela pa čak i na koljenima kao u neke posvećene građevine’, što one i jesu i to trudom težaka koji su krčili dalmatinski krš.
Otvaranje izložbe glazbeno je začinio vodički zbor Lira pod ravnanjem njihovog maestra Borne Ercega.
