Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je preporuke roditeljima za ponašanje na društvenim mrežama s ciljem zaštite osobnih podataka djece na internetu.
Zaštita osobnih podataka počinje od samog građanina koji može i mora djelovati preventivno u cilju osiguranja zaštite njegovih osobnih podataka.
Neophodan je odgovoran i razborit odnos prema vlastitim osobnim podacima na način da ih se daje samo u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarenje određene svrhe i osobama koje su ovlaštene primiti navedene podatke, bilo da ih za to ovlašćuje zakon, ugovor ili neka druga legitimna i opravdana svrha.
Kada su u pitanju moderne tehnologije i društvene mreže, moramo napomenuti da prije objave bilo kojeg osobnog podatka na internetu, primjerice Facebooku, svaki građanin mora imati na umu da onog trenutka kad objavi taj podatak, više nije vlasnik navedenog podatka. Stoga preporučujemo kao nužnost proučiti pravila privatnosti na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Ako već koriste Facebook kao medij komuniciranja, postoje načini na koje se osobni podaci mogu zaštititi putem raznih opcija. Laički rečeno, Facebook profil, uključujući sve što korisnik objavljuje na njemu može biti javno ili dostupno ograničenom (izabranom) krugu ljudi – primjerice kontaktima s kojima je korisnik povezan.
– U tom smislu upozoravamo naročito djecu da nikako ne prihvaćaju prijateljstva na Facebooku s osobama koje uopće ne poznaju u stvarnom svijetu, a pogotovo da s nepoznatima ne razmjenjuju osobne podatke, naročito one vrlo osobne i intimne prirode koje u rukama krivih osoba (pedofila, ucjenjivača, malicioznih pojedinaca) mogu postati moćno sredstvo za ucjenjivanje i prijetnju.
Smatramo neodgovornim kada roditelji bez ikakve osnove na internetu i društvenim mrežama objavljuju osobne podatke o svojoj djeci kao što su to fotografije, imena djece, ime škole ili vrtića koju djeca pohađaju, mjesta gdje se slave rođendani i slično, upozoravaju iz AZOP-a.
Pružanje mase nepotrebnih informacija koje se odnose na privatni život svakog građanina, a naročito djeteta krajnje je neozbiljan čin svakog roditelja koji može dovesti do neželjenih pa i tragičnih situacija. Naime, ovakvom lepezom informacija, u stvari se odašilje pozivnica potencijalnim pedofilima, otmičarima, kradljivcima organa i slično.
Zaključno, preporuka Agencije je – manje je više – drugim riječima, odgovorno ponašanje podrazumijeva ograničavanje dostupnosti podataka o djeci odnosno dijeljenje tih podataka samo osobama od povjerenja, dakle kontaktima pod kojima se podrazumijevaju osobe koje poznajemo u stvarnom svijetu i između kojih postoji odnos povjerenja.
prevelik opseg informacija o djeci te javna objava svih tih informacija uključujući i fotografije djeteta mogu postati sredstvo zlouporabe odnosno prikladan mamac za pedofile, otmičare djece, ucjenjivače i sl. Nadalje, djecu je nužno podučiti kulturi ponašanja na društvenim mrežama, drugim riječima ukazati im i upozoriti ih da ne objavljuju tuđe osobne podatke bez pristanka osoba o čijim podacima se radi, dakle, ukazati im na potrebu čuvanja tuđe privatnosti i na potrebu čuvanja vlastite privatnosti. Nadalje, s obzirom na njihovu sklonost da dijele svoje podatke nepoznatim osobama, nužno je ukazati na opasnosti od takvih radnji (npr. slanjem intimnih fotografija nepoznatoj osobi, mogu postati mete ucjenjivanja te iste osobe, koja može zahtijevati nešto od maloljetnika pod prijetnjom da će, ako se to ne učini, tu fotografiju objaviti javno na internetu).
Nadalje, objavom podataka o svom kretanju kao i kretanju ukućana te detaljnim obavještavanjem o aktivnostima obitelji – internet može postati otvoren prozor za provalnike koji upućeni u informaciju kad nikog nema kod kuće mogu izvršiti provalu. Treba imati na umu da što je više osobnih podataka o nekoj osobi objavljeno na internetu – iz čega se lako može napraviti profil te osobe, veća je opasnost od zlouporabe tih osobnih podataka, npr. moguće je napraviti lažan, ali vrlo uvjerljiv profil te osobe, dakle krađu identiteta.
Cijeli članak pročitajte na stranici Medijska pismenost.
