Odgođeno je ročište na kojem je Trgovački sud u Šibeniku danas trebao utvrditi ima li razloga za pokretanje stečajnog postupka nad turističkom kućom ‘Primošten’ d.d. Ročište je odgođeno jer se nitko od odgovornih iz Primoštena nije pojavio, a odvjetnik Đorđe Malešević elektroničkom je poštom zatražio odgodu ročišta navodeći da predsjednik Uprave Laszlo Attila Kerekes nije u Hrvatskoj, a članici Uprave Lidiiji Deme Deže nije odgovorao današnji termin. Čudno je i što se nitko nije pojavio iz FINA-e koja je predložila ročište radi utvrđivanja okolnosti za pokretanje stečaja. Sutkinja Tina Grgas navela je da je iz šibenske poslovnice Financijske agencije sud obavješten da je stečaj zatražila FINA u Zagrebu pa da oni ne smatraju da moraju doći. Nije tako bilo niti podatka koliki je dug Primoštena d.d. koji je trebala dostaviti FINA, a odvjetnik je u svom očitovanju naveo da to poduzeće duga – nema.
Novo će ročište biti zakazano uskoro, zaključila je sutkinja. Podsjetimo, u ožujku ove godine, Trgovački je sud odbio FINA-in prijedlog predstečajne nagodbe za trgovačko društvo ‘Primošten’.
Naime, u prijedlogu predstečajne nagodbe, kako je utvrdiio Trgovački sud, raspolagano je nekretninom kat.čest.14909/3 K.O. Primošten, a koja predstavlja pomorsko dobro. U tom bi slučaju stranke raspolagale nekretninom koja je po svojoj naravi stvar izvan prometa, a kako na te činjenice sud pazi po službenoj dužnosti, nagodba je odbijena.
Inače, u postupku predstečajne nagodbe utvrđeno je da ‘Primošten’ d.d. duguje više od 118 milijuna kuna, od čega 84 milijuna kuna mađarskoj CIB banci, a 17,5 milijuna kuna Diamant Marini. Dug prema Ministarstvu financija iznosi više od 3,7 milijuna kuna, a milijun kuna ‘Primošten’ d.d. duguje Općini Primošten.
Podsjetimo i da je mađarska Diamant marina Laszla Kerekeša kupila Primošten d.d. prije 15 godina, a prodaju je odobrio tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju za 1,6 milijuna kuna, uz obvezu ulaganja od 15 milijuna eura. Mađari su time dobili tri hotela, marinu Kremik, autokamp za 600 šatora, sportske terene i druge poslovne objekte. Preuzeli su i 70 milijuna kuna dugova, obvezali se ostaviti tadašnjih 270 radnika i zaposliti još stotinjak.
Kako je Šibenski portal pisao, samo godinu dana nakon potpisivanja privatizacijskog ugovora, mali dioničari podigli kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Hrvatskom fondu za privatizaciju i Laszla Kerekesa, tvrdeći da su odgovorni u Fondu zlorabili položaj i ovlasti te omogućili novom vlasniku potpisivanje Aneksa I kojim je skinuta zabrana raspolaganja nekretninama, ali Državno odvjetništvo odbilo je sve njihove argumente.
Unatoč aneksu kojim je to zabranjeno, prije 10 godina počela je i rasprodaja imovine. Prodani su upravna zgrada, stara škola, depadansa i bivši turistički ured. Potom je Kerekeš 2009. godine podigao hipotekarni kredit na ostatak imovine, no nije ga vraćao pa se na te nekretnine upisala jedna banka iz Mađarske.
U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti kakva je stvarna situacija u hotelskoj kući koja je nekoć bila zamišljena kao lijepa privatizacijska priča, a u kojoj je od početka sve pošlo krivo.
