Radna skupina koja je radila na izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti završila je s radom pa bi zakonski prijedlog, prema najavi ministra zdravstva Milana Kujundžića, uskoro trebao ići u e-savjetovanje, a s novim prijedlogom zadovoljni su liječnici primarne zdravstvene zaštite, dok su bolnički liječnici prema njemu kritični.
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolopozdravlja rješenja koja se odnose na liječnike u primarnoj zaštiti – umjesto koncesija uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena, piše RTL
Završetak 20-godišnjeg procesa
Također se predlaže da se umjesto iznosa koncesije najam ordinacije plaća po tržišnoj cijenu, a jasno bi se definiralo i da liječnik koji odlazi iz ordinacije i prenosi je na drugog liječnika može naplatiti tijekom godina uložni novac u opremu, kaže ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ne želeći ulaziti u detalje najavio je da će se kroz zakon uspostaviti sustav nagrađivanja liječnika, kako bi oni koji više rade bili i bolje plaćeni.
“Ovaj zakon je završetak procesa koji je počeo prije 20 godina, jer primarna zdravstvena zaštita je nedovršeni projekt od 1997. godine, kada smo morali otići u zakup. Oduševljena sam jer smo mi u primarnoj zaštiti to i tražili”, kaže Krolo.
Osim što će izjednačiti u pravima liječnike koji su dosad bili koncesionari i one koji su radili pri domovima zdravlja, Krolo kaže kako će se kroz novi zakon omogućiti da se ordinacije više ne gase nakon odlaska liječnika u mirovinu, nakon čega su pacijenti ostajali bez liječnika i lutali tražeći novog.
‘Prema prijedlogu, najmanje godinu dana moramo imati doktora koji će s nama raditi, kako bi upoznao pacijente i mogao preuzeti rad u ordinaciji. Za pacijente to ništa ne mijenja, a i dalje im ostaje pravo izbora nekog drugog liječnika. Prijenos ordinacije nema veze s nasljeđivanjem, omogućit će da ne dođe do gašenja radnog mjesta liječnika, pacijenti će ostati na istoj lokaciji, medicinska sestra će zadržati svoje radno mjesto, a oprema u koju smo ulagali neće biti bačena u vjetar’, pojašnjava Krolo.
Tko će naslijediti ordinacije
Tako se, dodaje, neće događati slučajevi poput nedavnog u Splitu, kada je ginekologinja morala zatvoriti ordinaciju nakon više od 20 godina rada jer je nije imao tko preuzeti, pa je 5000 žena odjednom moralo naći novog ginekologa.
Čelnica KoHOM-a upozorava kako će zapravo jedini stvarni problem biti pronaći specijalistu obiteljske medicine koji bi ordinaciju mogao preuzeti. “Takvih doktora jednostavno nema. Većina mladih liječnika odlučuje se za rad u bolnici i najveće je pitanje tko će uopće jednog dana naslijediti naše ordinacije”.
Podsjeća kako je prosječna dob liječnika primarne zaštite 50 godina. a u idućih nekoliko godina u mirovinu će otići njih petstotinjak.
Po podacima Hrvatskog liječničog zbora, 71.000 pacijenata već je sada upisana kod medicinskog tima koji nema tzv. nositelja, odnosno liječnika, dok u sustavu, izuzevši dentalnu medicinu, trenutno nedostaje 2907 liječnika – 2345 obiteljskih, 278 ginekologa i 284 pedijatra.
Nedavno je raspisano 180 specijalizacija iz obiteljske medicine, koja traje četiri godine, a od 2020. u ordinaciji obiteljske medicine moći će, prema EU propisima, raditi samo specijalisti.
Ostatak teksta pročitajte OVDJE.
Foto:arhiva/ilustracija
